Profesor Željko Krušelj: „Novinari Poleta definirali su medijsku, kulturnu, znanstvenu i poduzetničku scenu neovisne Hrvatske.“

Dr. sc. Željko Krušelj, publicist, novinar i profesor na Sveučilištu Sjever, u nedavno objavljenoj knjizi Igraonica za odrasle: Polet 1976. – 1990., čiji je izdavač riječki Adamić, prikazuje kompletnu povijest tjednika koji je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća uživao kultni status u cijeloj bivšoj državi. Polet je pokazao da ne postoje vlast i razni oblici cenzure koji medij mogu ozbiljnije ograničavati ako su njegovi novinari dovoljno kreativni i uporni. U 14 godina izlaženja otvorio je čitav niz tabu-tema i afirmirao generaciju novinara i kulturnih djelatnika bez kojih je nezamisliva hrvatska javna scena u posljednjih tridesetak godina.

Profesor Krušelj za Pressedan otkriva nešto više o knjizi, kao i o vlastitim iskustvima u legendarnom Poletu.

Kada ste počeli raditi u Poletu i je li to bio Vaš prvi posao?

Zapravo, svoj sam prvi tekst napisao i objavio još kao učenik prvog razreda gimnazije u lokalnom Glasu Podravine, gdje sam spletom okolnosti nekoliko desetljeća kasnije bio i direktor. Što se tiče Poleta, upravo zbog onoga što je predstavljao u to vrijeme, dakle nešto sasvim drugačije od svega ostalog, odlučio sam svojim kolegom, Virovitičaninom Miodragom Šajatovićem, današnjim uglednim gospodarskim analitičarom i glavnim urednikom poslovnog tjednika Lider, u proljeće 1977., još kao maturant iz provincije, pokucati na vrata redakcije. S pitanjem „Tko ste vas dvojica?“, nogama na stolu i kalkulatorom u ruci kojim je upravo računao tiskarske troškove dočekao nas je glavni urednik Ninoslav Pavić. Doista je bilo teško pretpostaviti da će taj lik kasnije postati naš najveći medijski magnat, svojevrsni hrvatski građanin Kane. No Pavićevo nam je uredništvo ukazalo povjerenje i tako je Polet odredio daljnjih pet godina mog života i karijere. Intenzivnije sam nastavio pisati kad sam najesen iste te godine otišao studirati u Zagreb.

Je li Polet utjecao na odabir Vaše profesije novinara?

Kad sam počeo pisati za Polet, pojavio se onaj poznati autorski adrenalin, tako da sam s vremenom sve više razvijao interes za novinarstvo. Bio sam ponosan na to što sam pisao za list koji je rušio mnoge tabue i otvarao prava pitanja. Presudno me je, kao novinara, odredila prijelomna 1980. godina, kada je glavni urednik bio pokojni Zoran Franjičević. Tad sam počeo redovito pisati članke i reportaže. Bilo je to najuzbudljivije i najbolje razdoblje Poleta. Spomenut ću samo jedan detalj koji je meni tada bio iznimno važan: u jedinom Poletu koji je formalno zabranjen, onome u kojem su se pojavile fotografije golog golmana Milana Šarovića, a to je i tema jedne epizode prošlogodišnje dramske serije Crno-bijeli svijet, imao sam dva velika teksta. Tad sam već bio svjestan da je novinarstvo profesija koja će odrediti moj život; tim više što sam već odranije paralelno surađivao i s listom Vjesnik.

Tko su ljudi koji su radili u Poletu, a drmaju današnjom medijskom scenom?

Najveći broj suradnika koji se ikad pojavio u nekom mediju u Hrvatskoj imao je upravo Polet. Redakcijom je prošlo 2 100 mladih ljudi. To je generacija koja je odredila medijsku, kulturnu, znanstvenu, pa čak i dio poduzetničke scene. Neki od poznatijih ljudi koji su i danas aktivni su: Denis Kuljiš, koji je uz Ninoslava Pavića bio glavni ideolog početnog razdoblja Poleta, zatim prvi glavni urednik Pero Kvesić, Mirko Ilić, Vlatko Fras, Sven Semenčić, Darko Glavan, Ivan Doroghy, Goran Trbuljak, Milan Trenc, Rene Bakalović, Željko Ivanjek, Nenad Polimac, Marjan Jurleka, Milisav Vesović, Ivan Posavec, Šime Strikoman, Tom Gotovac, Ratko Bošković, Zoran Simić, Branko Čegec, Dubravka Tomeković, Snježana Banović, Mirjana Kasapović, Jasna Babić, Slaven Letica, Damir Novotny, Dejan Jović i mnogi drugi, uz nekoliko važnih imena iz drugih republika. Interesantno je to da je Poletom prošlo iznimno mnogo današnjih režisera, glumaca, glazbenika i likovnih umjetnika, čije sam karijere dodatno opisao u knjizi.

Zašto je tada bio važan omladinski tisak, a osobito Polet?

Polet je tada bio veoma poseban zato što je otvarao nove prostore sloboda, pružajući otpor tadašnjoj vlasti. Od samog početka iznimno provokativan, bio je poznat po tome što je prvi pisao jezikom ulice. Upravo je to ono što je ponajviše privlačilo mlade. Pisao je o temama vezanim uza seks i drogu, koja su najviše uznemiravala tadašnju političku elitu, ali se intenzivno bavio i brojnim socijalnim pitanjima. Približavao se ljudima s društvene margine i pisao o underground-kulturi i prostitutkama, ženskim pravima, pravu na pobačaj i svemu onome što je ostatak tiska uporno izbjegavao. Također, Polet je važan jer je afirmirao hrvatski strip, a Poletova fotografija i način prijeloma lista izazvali su pravu malu medijsku revoluciju. Treba naglasiti da je upravo Poletova škola fotografije iznjedrila najbolje i međunarodno najpoznatije hrvatske fotografe.

Kako je tadašnja politička scena reagirala na Polet?

Iako su upravo mladi bili ciljana publika, svatko je tada znao, a osobito političari, o čemu Polet piše. Često se znalo događati da su urednici smjenjivani, a pojedini novinari pozivani na kave radi političkog ispiranja mozga, upozoravanja na pojedine tekstove i davanja uputa o tome što se i kako treba pisati. S druge strane, upravo je takav pritisak bio ono što je većinu Poletovih novinara motiviralo na to da i dalje pišu o onim temama koje su ostali mediji zaobilazili. To je bilo razdoblje u kojem je svaki novinar ponosno mogao reći da piše baš za Polet.

Najveća tiraža Poleta?

Pitanje tiraže nije moralo imati presudni utjecaj na odjek koji je Polet imao u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. U Beogradu, Ljubljani, Sarajevu, Novom Sadu, Skopju – svi su znali što je Polet i o čemu piše. List se zapravo više čitao, prenosio u drugim tiskovinama i prepričavao nego što se prodavao, pogotovo izvan većih urbanih središta. Kad je Polet započeo s radom, krenuo je s nekoliko tisuća prodanih primjeraka, a u jednom trenutku dosegao je nakladu od 83 680 tiskanih primjeraka, no to je trajalo vrlo kratko. Prosječna tiraža tijekom svih godina dovela bi nas do broja od 25 do 30 tisuća prodanih primjeraka.

Kad danas pogledate u unatrag, koji je najveći skandal koji ste izazvali?

Jedan od najvećih skandala, koji sam već spomenuo, bio je kad je golman Šarović pozirao gol. On je zapravo bio prva javna osoba u bivšoj državi, a to zacijelo važi i do danas, koja se skinula potpuno gola. Objavljeno je šest ili sedam eksplicitnih fotografija. Javnost je bila šokirana u toj mjeri da je na sudu neuspješno tvrdio da je zapravo bio prevaren. List je u početku bio zabranjen, no zatim su započele sudske i javne rasprave, nakon čega je zabrana ukinuta, a to je upravo ono što je Polet htio postići. Polet je pobijedio, što je ojačalo njegov status. To je zapravo bila pobjeda svih medija u tadašnjoj Jugoslaviji koji su se dotad morali držati vrlo konzervativnih pravila i licemjerno braniti javni moral. No bilo je i mnogo opasnijih skandala. Primjerice, kad je objavljena negativna kritika filma Lordana Zafranovića Okupacija u 26 slika, zbog čega je izravno reagiralo i partijsko rukovodstvo na čelu s nedodirljivim Vladimirom Bakarićem. Ili kad je Polet, i to prvi u bivšoj državi, pozvao na javne demonstracije mladih u središtu Zagreba jer je bila moda da štemeri, preteča današnjih skinjara, u disko-klubovima premlaćuju hašomane, kako su pogrdno zvali dugokose hipiće. Polet je tada čvrsto stajao iza svih onih koje je sustav ponižavao i marginalizirao, što je plaćeno žurnim redakcijskim smjenama. Nije nimalo slučajno da se u Poletu u 14 godina rada promijenilo čak devet glavnih urednika. Većina je njih, kao i članova njihovih redakcija, dobila političke etikete, ali je isto tako nepobitna istina da su oni mahom završavali u kući Vjesnik koja je bila svjesna da time dobiva kvalitetne i osposobljene novinare.