Zapetljani u društvenim mrežama
Jeste li se ikada zatekli u društvu prijatelja, poznanika ili potpunih stranaca koji vode paralelni razgovor? Jedan s vama, a drugi tipkajući po svojem pametnom telefonu. Sigurno jeste i sigurno ste se osjećali čudno promatrajući sugovornika koji pokušava ostati fokusiran na vaš razgovor, istovremeno provjeravajući što se događa s druge strane.
Ovakva situacija može biti iznimno frustrirajuća ali i zabavna. Recimo da sjedite u društvu s tri prijatelja koja dugo niste vidjeli. Živite u istom gradu, ali obaveze i razne okolnosti nisu dopustile da sjednete i popričate. Vaša komunikacija se u posljednjih nekoliko mjeseci odvijala raznim društvenim servisima, a na jednom od njih dogovorili ste i susret.
Dolazite prvi, sjedate u kut i promatrate okolinu. Kraj vas mladi par žustro raspravlja o subotnjem izlasku, no to rade ne skidajući pogled sa svojih telefona. Mašete konobaru koji vas naravno ne doživljava jer s velikom ozbiljnošću promatra ekran svoje nove „cigle“. Društvo za susjednim stolom prati rezultate neke utakmice, svako malo provjeravajući je li stigla „sigurna dojava“ u grupi na Facebooku.
Konačno stižu i prijatelji. Ulaze na vrata, širokog osmijeha i srdačnog pozdrava. Konobar brzinski sprema kave, ispričava se zbog čekanja jer baš je bio na chatu. Tu počinju problemi. Stol je premalen, prijatelji smišljaju način kako smjestiti sve te telefone uz šalice? Pokušavate započeti razgovor, no izgleda da prvo treba riješiti tehničke probleme, a onda možemo i popričati. Kad su telefoni već na stolu, zašto ne bismo označili lokaciju na kojoj se trenutno nalazimo? Kava je inače odlično spremljena pa će staviti i neku fotku šalice s prigodnim komentarom. Eto, to smo riješili. Razgovor može početi.
Nakon tri rečenice – zvonjava, stižu obavijesti, padaju komentari. Telefoni su već u rukama, broje se lajkovi. Pokušaj da se započne nova tema propada prvom sljedećom notifikacijom. U ovakvom isprekidanom „druženju“ pomislite kako paralelna društvenost što se odvija na dva kolosijeka – jednom stvarnom, a drugom virtualnom – i nije baš nešto… Sjetite se možda i svih onih podataka o korisnicima raznih socijalnih servisa, pomislite i na sve koristi koje tehnologija donosi, no komunikacija u ovakvim situacijama natjera vas da se nasmijete i promislite o svemu.
Iz takvih misli trgne vas smijeh za stolom. Kruži mobitel s fotografijom šalice kave iz susjednog kafića. Preko stakla promatrate skupinu ljudi koja zavaljena sjedi u susjednom kafiću, promatrajući svoje mobitele i povremeno pogledavajući što se kod nas događa. Mora da ste prijatelji na Facebooku, ali se ne sjećate točno. Komunikacija seli u virtualni prostor, iako vas dijeli svega nekoliko metara stvarnog prostora. Ništa čudno ako promislite, vaše društvo je ionako uronilo u online svijet prije nego ste i krenuli u neki živi razgovor.
Na rastanku izmijenite koju rečenicu, uz ono obavezno „Šteta da nismo imali više vremena popričati o tome što ima novog“, ali svejedno – sve ćete novosti saznati online. Vraćajući se kući možda i razmišljate o čemu ste točno razgovarali proteklih sat vremena, no nema straha – konverzacija je bilježena statusima i fotografijama, uvijek se možete prisjetiti ukoliko se po povratku odmah ulogirate.
