Bravo „sine“ uspjela si!
Prošao još jedan Dan žena. Jurilo se gradovima i nosilo na tisuće ruža ne bi li se stvorio dojam brižnosti i poštovanja. Naravno, eto baš u tom trenutku stvorili se i mediji ne bi li ovjekovječili taj svečani čin darovanja.Folklor upakirane pažnje.
Žao mi ruže, nije ona kriva. Duboki su korijeni nerazumijevanja različitosti. Rodilo se dijete ili rodio se sin ima veliku razliku i značenje. Još i danas, ponekad čak i žene kažu, naravno rodila sam sina. Razlog tomu nalazim u strahu i olakšanju da će njezinom djetetu biti lakše u muškom svijetu. Teško se mijenja genetski kod tradicionalizma i predrasuda.
Zakonom o ravnopravnosti spolova utvrđene su osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova te su definirani i utvrđeni načini zaštite od diskriminacije temeljem spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce.
Zakonom o suzbijanju diskriminacije osigurava se zaštita i promicanje jednakosti te se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje se zaštita od diskriminacije na osnovu rasne ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
Zakonska regulativa postoji. Pitanje je koliko smo s njom upoznati i kako se provodi. Mnoge žene ne znaju kome se i na koji način mogu obratiti u slučaju kršenja zakonskih prava ili diskriminacije. Prava adresa je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Preobraženska 4/1, 10000 Zagreb, ili putem telefona na broj 01/4848-100 ili maila ravnopravnost@prs.hr, http://www.prs.hr. Svako postupanje po pritužbi je besplatno.
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena u svojem priopćenju kao najveće prepreke ženama na tržištu rada navodi dob i majčinstvo.
Poslodavci i nadalje nerado zapošljavanju žene jer su majke ili će tek u budućnosti postati. Država pokušava potaknuti očeve na veće sudjelovanje u korištenju rodiljnog i roditeljskog dopusta, ali još uvijek taj postotak je izrazito malen, u 2019. godini svega 3,42%. Upozorava se i na veliku razliku u plaćama (12,74%), a što dovodi i do razlike u mirovinama (21,54%). „Stakleni strop“, tj. podzastupljenost žena u tijelima odlučivanja i nadalje je izrazito prisutna, a žene poduzetnice nažalost zastupljene u malom postotku. Nasilje nad ženama ne jenjava, a zastrašujuća je činjenica neshvaćanja žrtve već se preispituje njezina moguća krivnja.
„Prema još neslužbenim podacima, u 2019. godini ubijeno je ukupno 13 žena. Od toga broja 11 žena ubijeno je od strane bliskih osoba oba spola (intimnih partnera i bliskih članova obitelji). Od navedenog broja 10 žena je ubijeno od strane muških bliskih osoba (intimnih partnera i muških bliskih članova obitelji), dok su od 10 navedenih muškaraca – počinitelja ubojstava, 7 njih upravo bili intimni partneri žrtvama (supruzi, izvanbračni partneri i partneri).“ – Višnja Ljubičić, dipl. iur., Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Svi ovi podaci govore nam da je većina žena bila izložena nekom obliku diskriminacije. I osobno sam, nažalost, doživjela istu sudbinu kažnjavanja majčinstva. Biti majka najveća je sreća koju žena može doživjeti, ali ujedno ponekad i kazna. Rušiti stereotipove i predrasude možemo svakodnevno našim postupcima i komunikacijom. Na nama je odluka želimo li ili ćemo odmahnuti rukom i okrenuti glavu.
