„Svoga tela gospodar“ u Koprivnici
Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu je 12. ožujka 2015. godine gostovalo u Koprivnici s predstavom Svoga tela gospodar. Premijerno izvedena 12. studenoga 2014., ova predstava nastala je prema noveli Slavka Kolara, a u četvrtak navečer napunila je koprivnički Domoljub.
Osim režiseru Georgiju Paru, za nastanak ovog komada možemo zahvaliti i dramaturgu Marijanu Varjačiću, scenografu Aljoši Paru, kostimografkinji Jadranki Tomić, autoru scenske glazbe Dragutinu Novakoviću – Šarliju, snimatelju glazbe Petru Eldanu, jezičnom suradniku Ljubomiru Kerekešu i asistentici redatelja Hani Hegedušić.
Kada svojom nepromišljenošću skrivi smrt dragocjene krave, seoski momak Iva nađe se pod neizdrživim pritiskom čitave obitelji da gubitak nadoknadi brakom s hromom i neuglednom, ali bogatom, djevojkom Rožom. Nakon što napokon pristane na brak čini se da je sve riješeno, sve dok se ne otkrije da Iva prema novoj supruzi osjeća samo prezir; odbija svaku nježnost pod parolom „svog tela gospodar“. Draga i mužu privržena Roža trpi nepravdu sve dok je Ivino zanemarivanje ne natjera na to da pobjegne natrag u rodnu kuću. Kako sa sobom odvodi i kravu koju je donijela kao miraz, Ivina obitelj učinit će sve da kravu – pa onda i nevjestu – dobiju natrag. Takvo se napuštanje muža u njihovoj sredini smatra nedopustivom sramotom, zbog čega je Roža prisiljena vratiti se pod mužev krov, gdje je beznađe natjera da poduzme očajničke korake koji sve upletene odvode do ruba tragedije…
Ljubomir Kerekeš sjajan je kao stari Jakob Pavunčec, čija je gramzivost nositelj komičnog elementa predstave. Njegovu ženu, Ivinu majku Katu, profesionalno je odigrala Sunčana Zelenika Konjević, posebno uvjerljiva kada je prisiljena mužu asistirati u njegovim fiškalijama. Jan Kerekeš je nezrelog i nadurenog Ivu u prvom dijelu predstave prikazao na granici karikature, ali se za to iskupio izvanrednom završnom transformacijom u nasilnog i izluđenog očajnika. Hana Hegedušić je kao Roža oduševila i fizičkom i emocionalnom izvedbom, pa je njezina gluma možda i najimpresivniji dio predstave. U hrvatskoj komediji već klasičan lik dolarima nafutranog povratnika iz Amerike, Rožinog oca Jure Brezovića, zabavno je uprizorio Zdenko Brlek. Ljiljana Bogojević donekle je suzdržana kao Rožina majka Kata, mada se podiže u emocionalnim scenama koje dijeli s Rožom.
Bilo bi nepravedno ne spomenuti glumce koji su i više nego korektno odigrali sporedne likove: Darka Plovanića kao gunđavog dedu Markana, Nikolinu Herceg kao Rožinu prostodušnu sestru Janicu, Ozrena Opačića i Mirelu Videk u ulozi pohlepnog Rožinog brata i njegove zlobne žene, Mirjanu Sinožić u vrlo uvjerljivoj ulozi susjede Marene te predivnu Moniku Roth koja je oduševila u ulozi Ivine sestre Marice Pavunčec.
Scenografija je minimalistička, no ipak primjerena vremenu i mjestu radnje jer nekoliko dobro odabranih komada namještaja uspješno dočarava seoske interijere. Kostimi su pažljivo odabrani kako bi naglasili društvene razlike između likova; Pavunčeci su odjeveni u skromnu svakodnevnu odjeću ili narodne nošnje, a bogatije ruho sačuvano je za Rožu i njezinu majku. Glazba se ne čuje često, a služi uglavnom tomu da se istaknu neki komični elementi radnje.
Komedija i tragedija ove priče potječu iz istog izvora – međuljudskih odnosa likova sputanih socijalnim statusom i nepisanim društvenim normama. Tegoban seoski život u kojem jedna krava znači prosperitet, a njezin gubitak propast; težak položaj žene koja u očima društva jedva da vrijedi nešto više od te krave (a svakako manje ako ima neku fizičku manu); kruta hijerarhija obiteljskih odnosa koja eliminira osobnu autonomiju – sve je to prikazano na gorko-sladak način. Ispod sloja humora uvijek nalazimo neku surovu istinu, a bez obzira na to koliko se borili, akteri priče nikada ne mogu izboriti potpunu slobodu. U najboljem slučaju nagrađeni su blagim popuštanjem spona koje ih sputavaju od rođenja do smrti.
Humor se temelji na kajkavskom dijalektu koji je danas smiješan sam po sebi, kratkim skečevima odlično uklopljenim u radnju i arhetipskim likovima (stari škrtac, povratnik iz Amerike, lajava susjeda) koji su već mnogo puta viđeni, ali i dalje mogu nasmijati gledatelje. Gledanje predstave Svoga tela gospodar ugodan je način da se provede večer, a HNK u Varaždinu dobio je adut kojim će zacijelo privući publiku i omogućiti još uspješnih gostovanja poput ovoga u Koprivnici.
