Predstavljamo kandidate: Kolindino zajedništvo i „bolja Hrvatska“ sa Sanaderovom prošlosti i Karamarkovom budućnosti

Nagađanja o Kolindi Grabar-Kitarović kao predsjedničkoj kandidatkinji HDZ-a počela su još potkraj 2013. godine. Tada je, komentirajući ponudu za jednogodišnji produžetak mandata u NATO-u, izjavila kako se ona uvijek može pristojno i na vrijeme zahvaliti svojem poslodavcu ako procijeni da je Hrvatskoj i svojoj stranci potrebna na drugoj funkciji.

Kolinda Grabar-Kitarović rođena je u Rijeci 29. travnja 1968. godine. U rodnom gradu upisala je gimnaziju, a maturirala je u SAD-u u sklopu učeničke razmjene. Engleski i španjolski jezik diplomirala je 1993. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku fakulteta se učlanila u HDZ i zaposlila u Ministarstvu znanosti i tehnologije. Karijeru je nastavila u Ministarstvu vanjskih poslova, pa u Veleposlanstvu RH u Kanadi. Godine 2000. stekla je magisterij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu s tezom o američko-sovjetskim odnosima u doba Reaganove administracije i završetku Hladnoga rata.

Zastupnica u Hrvatskom saboru postaje nakon parlamentarnih izbora 2003. godine. Ministricom europskih integracija imenovana je 23. prosinca iste godine, a spajanjem Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija 2005. godine postaje ministricom vanjskih poslova i europskih integracija, što ostaje do 2008. godine. Nakon toga postaje veleposlanica Republike Hrvatske u SAD-u, a vrhunac dotadašnje političke karijere doživljava 2011. godine kada postaje pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Na toj poziciji bavi se javnom diplomacijom i nastoji približiti NATO običnim ljudima.

Udana je i majka je dvoje djece. Članica je Trilateralne komisije.

Dugo se špekuliralo da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a na predsjedničkim izborima, a to je definitivno potvrđeno na izvještajnom saboru stranke 17. lipnja u zagrebačkom Lisinskom. Nakon bogate političke i diplomatske karijere Kolinda Grabar-Kitarović se u utrku za predsjedničko mjesto uključila zato što je, kako je sama rekla, zabrinuta za stanje u Hrvatskoj u kojoj je 350 tisuća nezaposlenih i koja sve više tone u gospodarsku krizu.

Slika koju javnost ima o Kolindi Grabar-Kitarović ponešto se razlikuje od slike o tipičnom HDZ-ovom političaru. Liberalna, umjerena, tolerantna, usidrena na centru, s mnogim stavovima koji se razlikuju od crkvenih i onih konzervativne desnice. Tu se posebno ističe njezino mišljenje o pobačaju. Na pitanje o zabrani pobačaja, Grabar Kitarović je odgovorila: „Ja sam za život, ali isto tako poštujem pravo na izbor.“ Koliko će joj to štete nanijeti u konzervativnom dijelu društva koje tradicionalno čini glavninu glasačkog tijela njezine stranke, ostaje tek da vidimo.

Usprkos relativno dugoj političkoj karijeri, afere su uglavnom zaobilazile Kolindu Grabar-Kitarović. Prije tekuće kampanje pamtimo samo slučaj iz razdoblja kada je bila veleposlanica u SAD-u. Tada je otkriveno da je njezin suprug dvije godine koristio službeno vozilo veleposlanstva u privatne svrhe. Grabar-Kitarović platila je 30 tisuća kuna za troškove korištenja automobila, a medijska prašina koju je taj slučaj podigao ubrzo se spustila.

Nova afera buknula je nedavno kada se doznalo da posao u NATO savezu nije trajno napustila. Premda je tvrdila da će 1. listopada njezin mandat završiti, novinari su otkrili kako je uzela neplaćeni godišnji odmor. Tu je odluku pravdala željom da joj djeca do daljnjeg ostanu u Belgiji kako bi bili zaštićeni od medijskog eksponiranja u kampanji. Kolinda Grabar-Kitarović nije željela otkriti ni koliku je plaću imala u NATO-u, pozivajući se na tajnost podataka, no ispostavilo se da plaće dužnosnika nisu tajne.

Nedavno je izjavila da je kao ministrica vanjskih poslova državnim zrakoplovom letjela tek onoliko puta koliko se može nabrojati na prstima ruke, no iz Vladine direkcije za korištenje službenih zrakoplova stigao je podatak kako je letjela 27 puta. Kada ju je u jednom od sučeljavanja protukandidat Ivo Josipović prozvao na negovorenje istine, branila se kako je riječ o omaškama.

Među manjim gafovima iz kampanje je slučaj kninske zastave. Gradonačelnica Knina Josipa Rimac s kninske tvrđave skinula je zastavu i poklonila je svojoj stranačkoj kolegici Kolindi Grabar-Kitarović. Kako zastava s kninske tvrđave još od završetka Oluje predstavlja pobjedu cijele Hrvatske, taj potez je protumačen kao politiziranje nacionalnog simbola.

Još jednu problematičnu stavku u političkoj biografiji Kolinde Grabar-Kitarović čini njezino sudjelovanje u Sanaderovoj vladi te članstvo u Predsjedništvu HDZ-a u vrijeme kad je stranka nezakonito stjecala sredstva u aferi Fimi media. Uvijek spremna ukazati na propuste i naznake koruptivnog ponašanja u aktualnoj vladi, Grabar-Kitarović nema uvjerljivih odgovora na pitanja o dokazanom lopovluku vlade čija je bila članica. Priznaje da su je mnogi ljudi s kojima je dijelila kabinet razočarali te da su osramotili stranku, ali tog se dijela karijere ne odriče u potpunosti:

„Najbolja od njih bila je prva Vlada Ive Sanadera od kraja 2003. do početka 2008. godine. Nažalost, tada nije bilo nikakvih znakova o koruptivnim aferama na koje bi se moglo reagirati.“

U svom izbornom programu nazvanom „Za bolju Hrvatsku“ Kolinda Grabar-Kitarović najavila je niz mjera za popravljanje gospodarskog stanja u Hrvatskoj. Tu se posebno ističe protivljenje monetizaciji autocesta i proglašenje gospodarskog pojasa. Na socijalnom planu osobito brine za umirovljenike i invalide, a na planu nacionalne sigurnosti inzistira na modernizaciji vojske, dovršetku razminiranja te uvođenju djelatnih pričuvnih snaga u sastav OSRH-a.

Uz to, Grabar Kitarović zaintrigirala je javnost svojim planom borbe protiv pedofilije, koji uključuje i mogućnost kemijske kastracije pedofila.

Potencijalna predsjednica pritom ne objašnjava kojim bi novcem provela najavljene promjene. Prenapregnuti proračun svakako ne može podnijeti nove izdatke za sve brojnije umirovljenike. Invalida je manje, ali pojedinačno koštaju više, a obuka i opremanje pričuvnih vojnih snaga djeluje kao znanstvena fantastika ako se na umu ima koliko malo ulažemo i u redovnu vojsku. Malo je vjerojatno da bi čak i sebi sklonu Vladu uspjela uvjeriti na usmjeravanje proračunskih sredstava u projekte na kojima temelji svoju kampanju. Istodobno, Grabar-Kitarović najavljuje značajno smanjenje troškova Ureda predsjednika.

Čak i da dođe do smjene izvršne vlasti, nije baš sasvim jasno je li Grabar-Kitarović u svim pitanjima na istoj liniji s matičnom strankom. Donedavno se činilo da uživa apsolutnu podršku HDZ-a svemoćnog Tomislava Karamarka, ali pojavilo se razmimoilaženje koje bi moglo sugerirati na prve pukotine u tom odnosu.

Tjednik Globus objavio je da se Karamarko zauzima za uvođenje kancelarskog sustava, pri čemu bi sve izvršne funkcije bile pod ingerencijom Vlade, izravno smanjujući ovlasti predsjednika. Štoviše, Karamarko bi ukinuo izravno biranje i izbor predsjednika prepustio Saboru. Javnost je to protumačila kao poruku da predsjednik stranke funkciju predsjednika države smatra nevažnom, što je u neugodnu situaciju dovelo njegovu kandidatkinju.

Kolinda Grabar-Kitarović neprestano poziva na zajedništvo i ističe kako ne dijeli ljude prema političkoj pripadnosti ili bilo kojem drugom obilježju te da se treba okrenuti budućnosti. Ne ograđuje se, međutim, od nedavnih izjava Tomislava Karamarka koje su Josipovića i Milanovića okarakterizirale jugonostalgičarima i jugofilima „koji Hrvatsku nikada nisu željeli“.

Mnogi politički analitičari pohvaljuju držanje Kolinde Grabar-Kitarović u predizbornoj kampanji. Kako HDZ-ova kandidatkinja ima ozbiljne šanse da postane predsjednicom – pokazuju i rezultati prvog kruga. No, pobijedi li u nedjelju, pitanje je što Kolindu Grabar-Kitarović čeka na Pantovčaku. Za početak, teška gospodarska i društvena kriza te suživot s Vladom koja svakako neće oduševljeno dočekati pozivanje na red kojim potencijalna predsjednica prijeti. Nedugo nakon toga i nova Vlada, možda sastavljena od njezinih stranačkih kolega, vjerojatno ne osobito spremna skočiti u ostvarivanje svih obećanja koje je dala u predizbornoj kampanji.

Eventualni predsjednički mandat mogao bi od Grabar-Kitarović zahtijevati uporabu svih diplomatskih vještina koje je stekla u dosadašnjoj karijeri, što bi mogao biti najveći izazov s kojim se susrela.