„Ne zagrijavajte se alkoholom!“
Često čujemo tvrdnje naših baka i djedova o tome da se nekada živjelo ljepše i bolje… Sve je imalo prirodniji tempo i ništa nije bilo teško učiniti. No možemo primijetiti teškoće ondašnjeg života: težak rad i jasno razgraničenje muških i ženskih uloga, što ukazuje na neravnopravnost žena.
Časopis Gospodarski list počeo je izlaziti davne 1842. godine. Iako je star, žut i pomalo poderan, iz primjerka časopisa možemo shvatiti o čemu govori – poljoprivredi i životu na selu.
U ovom se časopisu ne spominje moda. Ako su i ljudi na slikama, to su isključivo muškarci. U današnje vrijeme ljudi su sve češće bolesni, a jedan od razloga zasigurno je prehrana. Nekad su ljudi sa sela jeli isključivo ono što su sami uzgojili. Ovaj časopis donosi upravo takve primjere.
Savjeti u tzv. Jelovniku predlažu što skuhati svakog dana u tjednu. Pa tako, primjerice, predlaže kruh, čvarke, kiselu papriku i kavu za zajutrak ponedjeljkom, svježi kupus s rajčicom, kuhanu svinjetinu, palačinke ili drobljenac s marmeladom za ručak, a za večeru slanu ili slatku taranu (domaće pahuljice) u mlijeku s jajetom i voće. Za nedjeljni je ručak predložena juha od kostiju s tjesteninom, govedina u umaku od rajčice, pirjana riža, matovilac ili zelena salata i pokladnice (krafne) s voćnim sokom. Također, postoje detaljno objašnjeni recepti svakog jela.
Za domaćice se mogu pronaći i Mali savjeti koji uče boljem pripremanju kolača: „Sve pite, kolače od smjese i dizane kolače treba ostaviti u tepsiji da se potpuno ohlade pa ih tek zatim rezati u kriščice u tanjur. Ako imamo suhu i loženu prostoriju u kojoj držimo kolače, treba ih narezati samo onoliko koliko ćemo staviti na stol.“ U to vrijeme svako kućanstvo nije imalo hladnjak, pa se moralo paziti da se hrana ne pokvari.
Savjeti o zalijevanju i brizi za sobno cvijeće također su bili aktualni. Jedan od savjeta vezan uz zalijevanje cvijeća glasi: „Biljke u hladnoj prostoriji zalijevati rjeđe i manjom količinom vode nego one u toploj.“
Budući da su ljudi nekada više vremena provodili vani, muškarci najčešće u stajama ili na polju, a žene u vrtu, brinući o svom povrću, u primjerku Gospodarskog lista možemo naći i reklame koje prodaju sredstva za zaštitu bilja: „Ako korove suzbijate Caragordomcombi, štedite novac.“ Mogu se pronaći i reklame za paste za zube: „Dentol – za bezbrižan osmijeh, za potpunu njegu zuba!“
U ondašnje vrijeme reklame su, ako ih uspoređujemo s današnjima, naivne i jednostavne, a oglašivačka industrija nije ni približno razvijena kao što je danas.
Najviše od svega prodaju se (i kupuju) poljoprivredni strojevi (traktori, kombajni, prikolice, plugovi i sl.). Na posljednjoj stranici novina možemo pronaći Male oglase koji nam to i dokazuju. Podaci o prodavaču ili kupcu, primjerice, nekoga poljoprivrednog stroja uključuju ime i prezime, adresu, poštanski broj i mjesto, a samo jedna osoba nudi broj telefona.
Budući da je traktor bio i prijevozno sredstvo, možemo pronaći primjere upozorenja vozačima: „U hladne zimske dane NE ‘ZAGRIJAVAJTE’ SE ALKOLOHOLOM.“ Govori o tome kako čašica alkohola možda i ugrije, ali taj osjećaj veoma brzo prođe. Čovjeku postane još hladnije, a sve to dovodi do nepoželjnih nesreća. Zaključuje rečenicom: „Zato i zimi vozači i traktoristi još više trebaju poštovati zlatno pravilo: Kad voziš, ne pij – a kad piješ, ne vozi!“
Trebamo li doista prigovarati današnjem životu i je li nekada bilo bolje? Ljudi su više vremena provodili zajedno i u prirodi. Jela se domaće uzgojena hrana koja je bila masnija, no ljudi su fizički radili mnogo više. Ne možemo zanemariti prednosti suvremenog života – zabavu i komunikaciju koju omogućava suvremena tehnologija – i lagodniji život – toplu vodu u kući, perilice, sušilice, dostupnost informacija, blagodati globalnog tržišta, podjelu poslova na tržištu rada koja omogućava više slobodnog vremena…Ali ne možemo zanemariti ni njegove nedostatke – nezdravu prehranu, stres i premalo boravka u prirodi. Možda smo ipak malo razmaženi i u trgovinama dobivamo sve na pladnju. Bilo bi lijepo vratiti se barem jedan dan u prošlost i pobjeći od današnje tehnologije i neprestane žurbe.
