Kako do točne informacije u trenutku katastrofe
Kao i većinu stanovnika grada Zagreba prošlu nedjelju probudilo me podrhtavanje tla. Potres jačine 5.5 po Richteru razorio je centar grada i preplašio stanovnike okolnih gradova
Fake news je važna tema o kojoj gotovo svakodnevno govorimo na studiju novinarstva. U ovoj izvanrednoj situaciji svi mediji žele što prije izvijestiti što se zapravo dogodilo. Međutim moraju paziti na razoran efekt koji jedna pogrešna informacija može imati na ogromnu količinu ljudi. Masovna panika je nešto najgore što se u ovo dobra krize može dogoditi.
Prošlu nedjelju sam u praksi svjedočila kako lažne informacije utječu na ljude.
Živim u okolici Zagreba u blizini Svete Nedelje. Potres me srećom samo probudio i prestrašio. U cijeloj situaciji koja se dogodila najbitnije je bilo doći do informacija. Počevši od što se upravo dogodilo, jesu li meni dragi ljudi dobro, hoće li se ovo ponoviti…
Dok sam sišla niz stube do dnevnog boravka, majka je upalila tv i panično gledala u animirane serije koje su se prikazivale po svim kanalima kao i svaku nedjelju u 6 ujutro. Mirno sam objasnila neka upali radio jer će oni prvi imati informacije. Već u 7 ujutro HR3 je prenio sve važne informacije s izjavom seizmološke službe.
„Jutros 22. ožujka 2020. godine u 06 sata i 24 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres s epicentrom kod Markuševca kod Zagreba. Magnituda potresa iznosila je 5.5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je VII stupnja MCS ljestvice. Potres se osjetio diljem Hrvatske. U širem epicentralnom području potres je izazvao znatne štete.“
Pred kraj vijesti opet trese, trčimo van i čekamo što će se dogoditi. U tom trenutku me zove prijatelj. Živi u mamutici i njega su umjesto podrhtavanja probudili vriskovi susjeda. Pričamo gdje je, kako je i čujem mu stah u glasu jer mora biti vani, na hladnoći okružen ljudima za vrijeme pandemije. Situacija se smiruje, a na mobitel mi dolazi poruka da će za 10 minuta biti još jedan, još jači potres. Putem Facebooka odjednom se širi ista informacija. Majka opet pali tv i od panike ne vidi kako u desnom kutu ekrana piše da će izvanredne vijesti biti tek u 9 sati. Više od sat vremena čekanja.
Opet palimo radio i slušamo.
Ovog puta o informaciji da je u potresu nastradala jedna osoba. Na radiju čujemo muški rod, Jutarnji list na portalu prenosi da se radi o ženskoj osobi. Već u 9 sati ujutro Jutranji je napisao da je dijete prevezeno u Klaićevu bolnicu gdje je konstatirana smrt.Sve je vrlo zbunjujuće jer smo u iščekivanju još jačeg podrhtavanja. Putem društvenih mreža osim fotografija štete, širilo se bezbroj netočnih informacija. Seizmološka služba izdala je obavijest da se te izjave ne trebaju smatrati točnima i da ljudi ne paničare. Ista upozorenja ponavljana su više puta u javljanjima uživo.
izvor: twitter/seizmološka služba HR
Pred kraj dana saznali smo točne informacije. Nakon najjačeg potresa u 6.24 svaki udar je bio sve slabiji i slabiji. Djevojčica od 15 godina je zbog posljedica završila u bolnici gdje se bori za život. Djevojčica je preminula u ponedjeljak u popodnevnim satima. Mediji su preranom objavom smrti narušili dostojanstvo nje i njezine obitelji.
Vjerojatno najnepotrebnija informacija koja je kružila na Facebooku jest potres dogodio jer je to bila prva nedjelja bez mise, koje su otkazane zbog koronavirusa. Pa kad vas sljedeći put probude vriskovi ljudi i podrhtavanje tla najbitnije je preko mobitela pustiti live stream svećenika i prihvatiti Božju kaznu.
Kada je došlo do ekstremne situacije ljudi nisu znali gdje tražiti istinite informacije. Logika nam govori da će radio prije imati vijesti od televizije. Uče nas kako se putem društvenih mreža najbrže širi najveći broj netočnih informacija. Zašto onda u trenutku kada je najvažnije primijeniti to znanje, naizgled svi izgubimo pamet?
