D’Hondtova metoda: Kako funkcionira raspodjela glasova na parlamentarnim izborima?

Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica, a dijaspora, odnosno svi hrvatski državljani koji prebivaju van granica domovine, smještena je u XI. izbornu jedinicu. Nacionalne manjine na cjelokupnom području Hrvatske smještene su u XII. izbornu jedinicu.

Rezultati izbora u II. izbornoj jedinici, uz I., bit će ključni kod donošenja odluke o tome tko će sljedeće četiri godine vladati Hrvatskom – složni su brojni politički analitičari. II. je izborna jedinica posebno zanimljiva jer u nju, uz istočni dio Zagreba i Zagrebačku županiju, spadaju još i Bjelovarsko-bilogorska i naša Koprivničko-križevačka županija. Susjedni Varaždinci nalaze se u III. izbornoj jedinici s Međimurskom i Krapinsko-zagorskom županijom.

Biračka mjesta diljem naše II. izborne jedinice, njih 932, otvaraju se u 7 ujutro i bit će otvorena sve do 19 sati. Na području II. izborne jedinice 12 je gradova i 47 općina. Izbore će, osim biračkih odbora, nadgledati i pripadnici stranaka i koalicija koje se natječu. U našoj se izbornoj jedinici za izbore prijavilo 17 lista od kojih su većina političke stranke i koalicije. II. izborna jedinica jedina u Hrvatskoj ima dvije neovisne liste, a neke jedinice imaju tek jednu, a većina nema ni jednu.

Najveća je novost na nedjeljnim parlamentarnim izborima mogućnost preferencijalnog glasanja. Osim stranačkoj ili koalicijskoj listi, prvi put na izborima za Parlament svoj glas možete dati i kandidatu za kojeg mislite da zavrjeđuje sljedeće četiri godine sjediti u saborskoj fotelji. No postoje i određene zamke kod takvog glasanja.

Svoj glas možete dati samo jednom kandidatu i jednoj listi. Ako glasate za listu A i kandidata Ivu Ivića, na toj je listi vaš listić valjan. Ako ne želite dati preferencijalan glas, i to je u redu, možete zaokružiti samo listu. Ako pak mislite da ni jedna lista ne zaslužuje vaš glas, a date ga jednom kandidatu, onda vaš glas automatski ide i listi na kojoj je taj kandidat. Ako pak glasate za listu A i za kandidata s liste B, tada se glas kandidatu poništava i pripada listi koja ima pravo prvenstva. Možete vi zaokružiti i više kandidata na jednoj listi, ali ni jedan se neće priznati jer Povjerenstvo neće znati kome ste zapravo htjeli dati glas. Glasate li preferencijalno za više kandidata s raznih lista, vrijedit će glas za onoga čiju ste listu zaokružili. Čim zaokružite više od jedne liste, vaš je listić automatski nevažeći. Isto kao i kad biste listić ostavili praznim ili ga, recimo, ispunili likovima iz Disneyevih crtića ili Marvelovim junacima.

Dodajmo i kako je Državno izborno povjerenstvo odlučilo izaći ususret bolesnima i nemoćnima: omogućilo im je da do nedjelje u 12 sati biračkom Odboru u kojem su upisani jave da nisu u mogućnosti glasati. Članovi odbora doći će do njihova doma i omogućiti im glasanje.

Oči čelnih ljudi stranaka i koalicija će, kao za vrijeme svih dosadašnjih izbora, biti uprte u televizijske ekrane koji će u nedjelju navečer objavljivati saborske mandate. Saborski mandati dodjeljuju se temeljem D’Hondtove metode. Taj belgijski matematičar zaslužan je za to što neke stranke ni prelaskom praga ne mogu biti sigurne da će dobiti mandat i za to što neke, koje dobiju više glasova, imaju manje mandata od onih s manje glasova. D’Hondt je „krivac“ i za to što se glasovi stranačkih ili koalicijskih lista koje ne prođu prag proporcionalno dijele među najvećim strankama. D’Hondtovu metodu, osim Hrvatske, primjenjuju još zemlje poput Austrije, Belgije, Finske, Mađarske, Nizozemske, Portugala, Škotske, Argentine, Japana, Izraela…

Kako D’Hondt funkcionira? Molimo koncentraciju! Navest ćemo primjer zamišljenih izbora. Recimo da se u našoj zamišljenoj izbornoj jedinici bira pet zastupnika, a tri su stranke prešle prag. Stranka A dobila je 4160 glasova, stranka B 3380, a stranka C 2460. Broj birača svake stranke biračka je masa. Svaku biračku masu dijelimo prvo s 1 pa s 2 pa s 3. I tako sve do 5 jer to je broj naših mandata.

Poredajmo sve rezultate i izaberimo peti po veličini (zato što biramo pet mandata). E, taj peti broj po veličini – kod nas 1690 – zajednički je djelitelj svakoj biračkoj masi. Tako stranka A (4160:1690=2) dobiva dva mandata, baš kao i B koja ima manje glasova (3380:1690=2). Stranka C (2460:1690=1) dobiva samo jedan mandat jer se, shvatili ste, broj mandata zaokružuje.

Prema tome, iz naše II. izborne jedinice u Sabor ide 14 kandidata. Svaka stranka dobit će x glasova – i to je biračka masa koju ćemo dijeliti s 1, 2, 3, 4… sve do 14. Nakon što to izračunamo kod svih stranaka koje su prošle prag, uzet ćemo 14. rezultat po veličini, što će biti djelitelj svake biračke mase pojedinačne liste.

Eto, bravo, nadam se da smo uspjeli!