Xufeng (Jess) Jia: Studenti su ključ za bolje povezivanje Hrvatske i Kine

Problem izgovora svog imena riješila je odmah: „Ma zovite me Jess.“ Premda je nekoliko godina predavala o gospodarskim odnosima Kine i Europske unije te kineskih inozemnih spajanja i preuzimanja, Xufeng Jia prvenstveno se smatra pravnicom. Studirala je u Hamburgu i Šangaju, živjela i radila u Italiji, Belgiji i Nizozemskoj, a sad je stanovnica Koprivnice i starija stručna suradnica Podravke za pravne poslove vezane za kinesko tržište. Na Sveučilištu Sjever će u četvrtak, 3. prosinca, održati predavanje pod nazivom EU – China Economic Relations. Kako je ovamo dospjela, je li se uspjela prilagoditi, što joj se sviđa i što je čudi – pročitajte u intervjuu koji je dala za Pressedan.

Kako ste došli u Koprivnicu?

Skoro pa slučajno. Prijatelji sa Sveučilišta Sjever pozvali su me na proslavu kada je Sveučilište postalo javno. Netko je spomenuo da Podravka planira snažniji proboj na kinesko tržište i da bi ih možda zanimala moja iskustva. Sastala sam se s ljudima iz Uprave Podravke koji su mi, nakon vrlo ugodnog sastanka, ponudili da se pridružim njihovoj kompaniji. Već sam neko vrijeme razmišljala o prelasku u privatni sektor, a posao mi se učinio izuzetno zanimljivim. Osim toga, svidjela mi se Hrvatska jer sam ovdje putovala s prijateljima – i odlučila sam prihvatiti ponudu. Sada pružam pravnu podršku Podravkinom predstavništvu u Pekingu, a počinjem se baviti i drugim, novim tržištima i projektima koje kompanija planira u inozemstvu.

Koji su hrvatski proizvodi najpopularniji na kineskom tržištu?

Postoje poprilične razlike u prehrambenim navikama Hrvata i Kineza, ali ono što je slično jest upotreba začina poput Vegete koja će sigurno biti odlična alternativa postojećim proizvodima na kineskom tržištu. Osim toga, postoji ogroman potencijal za izvoz dječje hrane s kojom je u Kini u posljednjih nekoliko godina bilo velikih problema. Zaista mi se sviđa hrvatska morska hrana, a budući da Podravka ima liniju tih proizvoda, možda bi i to bilo zanimljivo kineskim kupcima. Tu su i maslinovo ulje i vino s kojima bi Hrvatska mogla postići mnogo uspjeha na kineskom tržištu.

Koje su najveće razlike između Kine i Hrvatske?

Jezik. (smijeh) Kada govorimo o Kini, važno je prisjetiti se da je to ogromna zemlja s velikim regionalnim razlikama. Rođena sam u gradu Harbinu na sjeveru Kine, a tamo su običaji i način života poprilično različiti od drugih dijelova zemlje. Mi sa sjevera smo na glasu kao vrlo izravni ljudi, i to do te mjere da se Kinezima s juga ponekad činimo nepristojnima. Čini mi se da ni Hrvati nisu navikli na takav način ophođenja. Često imam dojam da ih pristojnost sprječava u tome da kažu što točno misle ili žele… I po tome se bitno razlikuju od ljudi među kojima sam odrasla.

Koliko prosječan Kinez zna o Hrvatskoj?

Ne baš mnogo. Gotovo ništa usporedbi s time koliko znaju o nekim većim zemljama u blizini, npr. o Njemačkoj. Svi znaju za Jugoslaviju, a stari filmovi iz tog doba izuzetno su popularni u Kini. Znam da znate za to da smo svi gledali Valter brani Sarajevo, ali o zemljama koje su nastale raspadom Jugoslavije ponešto znaju samo oni koji su putovali Europom. Imala sam poteškoća kad sam svojim prijateljima objašnjavala gdje točno živim.

Koje su razlike između kineskih i europskih sveučilišta?

Odnos između profesora i studenata u Kini mnogo je formalniji. Kineski profesori očekuju da studenti sjede i slušaju. Ponekad djeluju kao da ih iritira kad se neki student javi i pokuša diskutirati. Doduše, moram reći da je tako bilo u vrijeme kada sam ja studirala. Koliko čujem, danas se stvari polako mijenjaju, ali još uvijek nema interakcije između profesora i studenta kakva je normalna u, recimo, Nizozemskoj.

Mislite li da bi se hrvatski student snašao na kineskom sveučilištu?

Sigurna sam da bi. Već je u moje vrijeme u Šangaju bilo mnogo europskih studenata. Mislim da bi za hrvatske studente bilo odlično kad bi istražili prilike izvan Europe. U Aziji je mnogo vrhunskih sveučilišta s velikim kvotama za strane studente. Osim Kine, tu je i Singapur koji ima odličan obrazovni sustav. Japanska su sveučilišta već dugo pri vrhu ljestvice izvrsnosti, a u posljednje su vrijeme napredovali i na Tajlandu.

Bi li takav student mogao očekivati posao u Kini?

Najvažnije je odlično poznavanje engleskog jezika. Konkurencija za radna mjesta kojima bi takvi studenti vjerojatno težili je velika. Znanje kineskog jezika manje je važno; stranci u Kini obično rade u tvrtkama okrenutim međunarodnom tržištu. Svakako bi mnogo pomoglo kad bi u Kinu došli nakon što su odradili pripravništvo u europskoj podružnici neke kineske tvrtke. Znam da mnoge kineske kompanije imaju pripravnički program za lokalne studente u Europi.

Što bi Hrvati mogli naučiti od Kineza?

Prvi mi je impuls da odgovorim – efikasnost. U Kini je poslovni pritisak mnogo veći i čini mi se da Kinezi rade znatno više. Radno je vrijeme prosječnoga kineskog odvjetnika značajno duže od njegova hrvatskog kolege. Naravno, takav pritisak ostavlja posljedice, pa ljudi na kineskim radnim mjestima znaju biti vrlo napeti. To je jedan od razloga zašto sam otišla iz Kine – više mi odgovara europski pristup poslu.

Kako Vam se sviđa život u Koprivnici?

Sviđa mi se to što je grad tih, miran i siguran. Ljudi su prijateljski raspoloženi i gotovo sve što trebam je na 15 minuta hoda. S obzirom na veličinu Koprivnice, mnogo je aktivnosti kojima se mogu baviti. Često idem na trčanje po cijelom gradu. Još nisam bila na gradskim bazenima, ali čula sam da su odlični i svakako ću ih posjetiti. Upisala sam se na boks i u školu jahanja koja mi se jako sviđa. Ovdje sam tijekom radnog tjedna, a vikendima najčešće putujem.

Jeste li doživjeli neke neugodnosti zbog svog porijekla?

Nije bilo neugodnosti, ali primijetila sam da postoje neki stereotipi o Kinezima. Primjerice, mnogo mi je ljudi reklo da sam vrlo visoka za Kineskinju.

Jeste li se naviknuli na lokalnu hranu?

Obožavam hrvatsku morsku hranu otkad sam je prvi put probala. Od jela iz ovog kraja najbolja mi se čini svinjetina na roštilju ili u gulašima, što mi djeluje kao prava stvar za zimske dane.

Možete li najaviti predavanje koje ćete sutra održati na Sveučilištu Sjever?

Kao što Kinezi ne znaju mnogo o Hrvatskoj, tako ni Hrvati ne znaju mnogo o Kini. Nadam se da ću studentima predstaviti svoju zemlju i potaknuti njihovu želju da nauče više. Postoje odlične prilike za gospodarsku suradnju, a programi studentske razmjene pravi su početak za uspostavljenje bližih odnosa. Naravno, govorit ću i o ekonomskim odnosima Kine i EU iz šire geopolitičke perspektive. Kina je ogromno tržište na kojem Hrvatska još nije prisutna u dovoljnoj mjeri. Hoće li se to popraviti, ovisi o mladim ljudima poput onih koji će sutra slušati moje predavanje.