PRIČA IZ KATARA: Ovako izgleda zemlja pijeska i nebodera

Katar je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, a upravo to predstavlja i glavni grad Doha. Sletjeti uvečer na glavni hamadski aerodrom prekrasan je doživljaj. Blještavilo nebodera i milijuni svjetala već na prvu ostavljaju dojam na svakog putnika koji odbrojava minute do slijetanja na svoju destinaciju.

Centar grada u zapadnom dijelu Perzijskog zaljeva srce je Dohe. Pozornost plijene impresivne građevine, ali i veliki šoping centri u kojima se mogu pronaći gotovo sve trgovine koje možete zamisliti. Obavezno morate posjetiti Souq Waqif, tržnicu s malenim uskim dućanima, koja odiše duhom nekih prošlih vremena. Puna je malih restorana s raznim međunarodnim kuhinjama te trgovinama s iznimno cijenjenima živim sokolima, ali i mnogim drugim pticama. Poznato odredište u Dohi su i Biserni otoci nastali zasipavanjem mora pustinjskim pijeskom. Nastali su mali otoci nalik bisernoj ogrlici, koji iz zraka doista tako i izgledaju.

Doha je ujedno i najveće gradilište na svijetu. Iz dana u dan – 24 sata dnevno i 7 dana tjedno – grade se nove zgrade, hoteli i neboderi. U posljednjih nekoliko godina Katar ulaže u sportska događanja – od teniskog ATP turnira u Dohi, Azijskih igara i Svjetskog prvenstva za rukometaše, sve do Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine. Dotad većina planiranog treba biti izgrađena. No zanimljivo je kako unatoč stalnom radu nema buke i neprekidnih kolona kamiona. Sve ide po planu i bez prekida, a radi se užurbano. Upravo zbog toga izvan centra nema očekivanog blještavila i onog što inače oslikava najbogatije zemlje svijeta. Naprotiv, zgrade su, iako izgledaju poput nekih palača, bež boje, izgledaju kao da u njima nitko ne živi te je mnogo prašine i hrpe kamenja.

Cijelim gradom prevladavaju široke avenije, a promet je gust. Taksisti vješto manevriraju gužvama, ali stranci teško da bi se prilagodili vožnji. Na mnogobrojnim kružnim tokovima se svi guraju i ubrzavaju. Uključivanja pokazivača smjera nema, zbog čega se svi ubacuju… Tko preživi – pričat će. Sve je to zahvaljujući cijeni benzina koja iznosi oko 1,13 kuna po litri, stoga si većina stanovnika lako može priuštiti automobile koji u vlasništvu nerijetko imaju i više od 5.

Tradicija i obitelj najvažniji su u Kataru. Sve Katarke obučene su darraih, karakterističnu crnu haljinu, a mnoge nose i sheilu, prekrivač preko glave. Muškarci su odjeveni thobe, bijele, duge i besprijekorno ispeglane haljine. Unatoč pokrivanju, vidi se utjecaj novca i zapadne kulture. Tako žene nose najskuplje i najbolje torbe ili cipele, a muškarci obožavaju ručne satove, mobitele i automobile. Žene mnogo troše na skupu odjeću koju mogu nositi samo unutar svoja četiri zida. Iako po pitanju odijevanja nisu toliko strogi prema turistima, većina se posjetitelja pridržava konzervativnijeg odijevanja. Najmanje što želite je privlačiti pažnju na ulici. Alkohol je zabranjen, pa ne smijete konzumirati alkohol na javnom mjestu, biti pijani na javnom mjestu, a isto tako alkohol se ne prodaje gotovo nigdje. Stranci ga mogu konzumirati samo u noćnim klubovima koji se nalaze u sklopu gotovo svakog hotela.

U Kataru, a ponajviše u Dohi, sve je veći broj stranaca koji su ovamo došli trbuhom za kruhom. Mnogi Hrvati svoj dom pronašli su ovdje, a isto tako rijetko ćete vidjeti nekog stanovnika Katara da radi. Vrlo su bogati i uglavnom imaju ljude koji rade za njih. Puno je Filipinaca, Indijaca, Pakistanaca, Sirijaca i Iranaca koji u ovoj zemlji rade najniže poslove. Ispričao je to i taksist iz Indije koji u Dohi radi već sedam godina, a prije toga okušao se u poslovima u Dubaiju. Zadovoljan je plaćom i svime što Doha može ponuditi, a istaknuo je kako je upravo glavna razlika između Dohe i Dubaija neprestana gradnja. No kad se završe sve planirane gradnje, oko 2030. godine, Doha bi trebala zasjati i pokazati svu raskoš kojom obiluje.