TEORIJA SVEGA: Vrlo dobar film koji pokazuje kako volja i želja jednog utječu na sve, pomiču granice i mijenjaju svijet

Biografska drama o životu jednog od najvećih umova današnjice, Stephenu W. Hawkingu, potkovana romantičnom pozadinom. Uvjerljiv prikaz teške i mukotrpne borbe s bolešću motoričkih neurona. Tijekom filma lik Franka Hawkinga rekao je: „Ovo neće biti borba, Jane. Ovo će biti težak poraz za sve nas.“ Usprkos teškoj i progresivnoj bolesti, Stephen Hawking nije odustao; teško stanje poguralo ga je samo dalje – da istraži granice nemogućeg i dosegne svoj cilj.

Teorija svega (The Theory of Everything) djelo je britanskog redatelja Jamesa Marsha koji je javnosti poznat po filmu Čovjek na žici za kojeg je 2008. godine dobio nagradu za najbolji dokumentarni film. Za glazbu je zaslužan Jóhann Jóhannsson, glazbeni kompozitor s Islanda. Glumačku postavu su uglavnom činili mlađi i svijetu još nepoznati glumci. Englez Eddie Redmayne, poznat po ulozi u filmu Les Misérables, preuzeo je vodeću ulogu u filmu, ulogu fizičara i kozmologa Stephena Hawkinga.

Redmayne je glumac u usponu kojem bi ova uloga mogla donijeti Oscara. Osim ta dva filma, u kinima se očekuje naslov Jupiter Ascending u kojem tumači jednu od vodećih uloga. Prvu Hawkingovu ljubav i ženu, Jane Wilde (a kasnije Hawking), glumi Felicity Jones (The Invisible Woman i The Amazing Spider-Man 2). Ulogu Elaine Mason, druge Hawkingove žene, na film je prenijela Maxine Peake (Shameless). Lik Jonathana Jonesa, drugog muža Jane Wilde, utjelovio je manje poznat engleski glumac Charlie Cox. Lik sveučilišnog profesora Dennisa Sciamae preuzeo je David Thewlis, poznatiji po ulozi Remusa u serijalu Harry Potter te po ulogama u filmovima Kraljevstvo nebesko, Omen i Put Rata.

Radnja filma temelji se na djelu Jane Hawking – Travelling to Infinity: My Life with Stephen. Prvih dvadesetak minuta Stephen Hawking je samo običan student koji živi kao i njegovi vršnjaci. Uči i odrađuje zadatke te odlazi na druženja s prijateljima. Upoznaje Jane, djevojku koja će mu promijeniti život, ali isto toliko i on njoj. Nakon pozitivnog i vedrog uvoda na scenu stupa tamniji dio u kojem Hawking saznaje za svoju tešku bolest koju ne može pobijediti. Tragična vijest probudit će u njemu želju i volju da – prije nego mu tijelo izgubi borbu protiv zloćudne bolesti – svijetu nešto ostavi. Kao kozmolog i fizičar, odlučio je postaviti ultimativnu jednadžbu kojom bi objasnio početak vremena – teoriju svega.

U filmu postoje i neke scene koje same po sebi izazivaju šok, nevjericu i val osjećaja. Primjerice, trenutak u kojem Stephen Hawking saznaje da boluje od strašne i neizlječive bolesti ili prikaz Stephenova lica i doktora koji mu govori loše vijesti u praznom hodniku bolnice, a pozadinski šum (umjesto glazbe) povezuje gledatelja s likom Stephena Hawkinga. Vidljivo je da redatelj želi kod publike pokrenuti emocije i pitanja vezana uz glavnog lika, njegovu ženu i život u uvjetima s teškom bolešću.

Glavni adut filma je odlična interpretacija glavnog glumca koji je sasvim uvjerljivo prikazao bolest motoričkih neurona. Način na koji je Redmayne prikazao bolest pokretima tijela izaziva divljenje prema njegovom umjetničkom i glumačkom talentu. Borba s neizlječivom dijagnozom prikazana je veoma detaljno. Hawking se opirao i borio sve dok mu nije oduzela noge i potpunu mogućnost govora, no Jane je vjerovala u njega znajući koliku snagu i volju posjeduje. U filmu bolest napreduje proporcionalno s radnjom; pokazuje svoju pravu stranu, odnosno propadanje fizičkog, ali uzdizanje duhovnog bića. Stoga ne čudi da je jedan od kandidata za prestižnu nagradu Oscar.

Glavna tema filma nije nesreća koja je zadesila Stephena Hawkinga, već njegova ustrajnost da svima dokaže kako ga bolest ne može ni u čemu spriječiti. Drugi dio glavne priče je Jane, odnosno njezina volja i ljubav prema suprugu. Daje sve, a zauzvrat ne očekuje mnogo. Jane je prikazana kao zahvalna žena koja poštuje i voli svojeg supruga. Ima snažan karakter, a svoje unutarnje borbe drži u sebi nastojeći biti bolja za sve oko sebe i žrtvujući svoje dobro – što je polako uništava. Njihova ljubavna priča ispričana je uvjerljivo i privlačno. Prikazuje pravu realnost braka kao zajednice i svega što donosi (bez previše „hollywoodskih“ scena izmišljene i bajkovite romantike). Njihov se odnos kroz godine mijenja; od početne zaljubljenosti i mišljenja da će sve biti dobro pa sve do prave ljubavi, a na kraju njezina kraha. Njihov život postaje teži kako Stephenova bolest napreduje, a Jane se s time ne može nositi sama. Njihova zajednička borba s teškim životnim problemima razvija se postepeno i kod publike izaziva sažaljenje i nepravdu, kako prema Stephenovoj bolesti i nemogućnosti za normalnim životom, tako i prema Jane koja je svojevoljno odabrala taj život. Međutim, s godinama počinje shvaćati da ne može više držati korak. Bitan je doprinos ostalih likova jer su odigrali izvjesnu ulogu u životima Stephena i Jane Hawking.

Teorija svega je filmsko djelo koje temom i likom Stephena Hawkinga privlači pozornost javnosti i publike. Uz veliko ime ove biografske i ljubavne drame veže se odlična interpretacija glavnog glumca te odnos koji ostvaruje sa svojom filmskom suprugom. Pozadinski likovi daju dubinu glavnim likovima, a likovi Stephena i Jane Hakwking nositelji su radnje i same srži filma. Tijekom filma prikazan je razvoj oba lika, kao i razvoj njihova braka i svih prepreka koje su pred njima. Romansa dvoje glavnih protagonista drži radnju cjelokupnog djela. Volja i želja za životom, podrška i toplina najbližih te vlastita snaga duha motivi su koji u potpunosti opisuju radnju i šalju životnu poruku – samo je treba znati pročitati između redaka.