Šopingholizam – bolest modernog doba
Riječ šoping potječe od germanskog izraza skoppan, koje označava malu dodatnu strukturu (šupa ili trijem). Danas su odlasci u velike trgovačke centre svakodnevica. Kad je riječ o šopingu – recesija je u drugom planu. Svaki izlog nudi nešto drugačije što moramo imati, zato se i šopingira tri puta tjedno. Neki odjevni predmet mora se naći u ormaru čim ga vidimo, a uočljive reklame napisane velikim slovima tome samo doprinose.
„Otišla sam kupiti samo kruh i mlijeko, ali sam vidjela i kekse… Sjetila sam se da mi je ponestalo ulja, a i zavjese su na akciji… I na kraju sam iz trgovine izašla s pretrpanim kolicima (i novčanikom siromašnijim za petsto kuna). Tada sam shvatila da mi pola kupljenog uopće nije potrebno…“ – ovo je samo primjer nepotrebne i nepromišljene kupovine. U trgovačke centre često idemo s namjerom da kupimo nešto zaista potrebno, no na kraju se to pretvori u bespotrebno trošenje novaca.
Šopingholizam je danas najprisutniji kod mladih, ali ni starijim generacijama nije stran. Najčešće se ovisnost kupovanja (šopingholizam) javlja kod ženskog spola. One u svom ormaru moraju imati svaku novu krpicu, sve kolekcije parfema i najnovije cipele. Međutim, i muškarci troše na nepotrebne stvari. Nije nužno imati najbolji i najnabrijaniji automobil… Ipak, to je potrebno kako bi se privukla pažnja drugih te kako bi se pobudila ljubomora. Ne razmišljamo o tome da bi nam sutra moglo biti žao zato što smo kupili neku stvar koja se u tom trenutku činila potrebnom.
Šopingholizam je bolest kojoj bi trebalo posvetiti više pažnje. Kao i kod svake druge ovisnosti, ovisnici (u ovom slučaju šopingholičari) nisu svjesni problema, pa im je teško dokazati potrebu za stručnim pristupom i liječenjem. Put od priznanja problema do potpunog izliječena vrlo je dug, složen i mukotrpan. Nikome nije u interesu svakodnevno trošiti 100 kuna na bespotrebne stvari.
Najugroženija skupina ovisnika o šopingu svakako su oni malo dubljeg džepa. Za njih ne postoji nešto što je preskupo. Njima je važno da budu najbolji i da imaju najskuplje. Oni nisu svjesni da na svijetu postoje ljudi koji trebaju pomoć i kojima je jedina želja imati barem mali dio onog čega oni imaju previše.
Ovisnost sa sobom nosi i posljedice. Moguće je da ćete, ako ste šopingholičar, jednog dana završiti na ulici. Isto tako, djeca ovisnika često moraju plaćati dugove koje su im nepromišljenim i nepotrebnim postupcima nametnuli roditelji. Ljudi nisu svjesni koliko je rasipanje novaca ustvari lagano sve dok ono najosnovnije ne postane luksuz.
Najveću „pomoć“ šopingholizmu pružaju reklame, modni časopisi i filmovi koji potiču nerazumnu potrošnju. Šoping je bolest modernog doba i s njome se treba znati boriti. Društvo u kojem posjedovanje postaje svrhom postojanja svakako je za to najodgovornije.
