Film

Dosegnuli smo zanimljivu eru specijalnih efekata unutar kinematografske industrije. Od ranih početaka stop-animacije do kompjuterski generiranih slika, film kakav znamo kontinuirano se mijenja.

Stvaranje iluzije kroz filmske proizvode oduvijek je privlačilo brojne redatelje i publiku. Govorimo li o SF-u, akcijskim ili dramskim filmovima, primijetit ćemo da ovaj vizualni medij sadržava brojne dodatne komponente za prenošenje priče. Specijalni efekti u filmovima postali su sveprisutni.

Gertie the Dinosaur

Crtač stripova Winson McCay je 1900. napravio prvi uspješan animirani crtić – Gertie the Dinosaur. Koristeći metodu single framea, prikazivali su animirane likove korištenjem velikog broja sličica u sekundi. Najraniji očuvani animirani crtić potječe iz 1906. – Humorous Phases of Funny Faces.

Metropolis

Redatelj Fritz Lang, koristeći detaljne minijature, stvorio je distopijski svijet Metropolis. Koristili su cijele prikaze gradova uz perspektivne tehnike za stvaranje nepostojećeg okruženja. George Méliès’ u filmu Trip to the Moon (1902.) prvi je koristio minijature, uključujući i modele svemirskih brodova. Ova tehnika kasnije se koristila u SF franšizama poput Ratova zvijezda. Minijature su i dalje aktualne u modernoj kinematografiji, a redatelj Peter Jackskon koristio ih je za snimanje trilogije Gospodar prstenova, tj. za Srednje zemlje.

Jason and the Argonauts

Godine 1963. nekolicina mrtvih kostura ustala je iz tla i publici prvi put prikazala stop-animaciju. Bitke koščatih figura postignute su upotrebom stvarnih lutaka ili modela koji su zatim manipulirani. Između svakog snimljenog kadra, objekt se pomaknuo i ponovno fotografirao. Stop-animacija jedna je od najranijih metoda animacije.

Deset zapovijedi

Uz pomoć producenta Cecila B. Demillea, pojavljuju se digitalni efekti u novom obliku. Naime, on je oživio biblijsku priču razdvajanja Crvenog mora. U filmu iz 1956. koristio je naprednu tehnologiju i efekte pozadinske projekcije i slike, pirotehnike, minijatura i spremnika za vodu. S obzirom na razdoblje kad je film sniman, i dalje se smatra jednim od najskupljih specijalnih efekata u povijesti te industrije.

Ratovi zvijezda

Ratovi zvijezda Georgea Lucasa znani su kao fenomen pop-kulture, a uvelike i zbog digitalnih efekata. Ratovi zvijezda IV: Nova nada prvi je film koji je koristio kontrolu pokreta kamere. Radi se o sustavu kontrole pokreta Dykstraflex koji, spojen na kompjuter, kameri zadaje komplicirane serije pokreta. Time su postigli realiziranje dotad neviđenih kadrova, a efektima je debitirala i Lucasova tvrtka vizualnih efekata Industrial Light & Magic.

Računalno animirani likovi

Računalno generirane slike pojavile su se tijekom Ratova zvijezda, Trona i Zvjezdanih staza, međutim Steven Spielberg i filmski studio Pixar stvorili su prvog računalno animiranog lika. Lika za kojeg je trebalo 6 mjeseci rada možete vidjeti u filmu Young Sherlock Holmes iz 1985. Radi se o vitezu koji sudjeluje u 30 sekundi dugoj viteškoj borbi.

Jurski park

CGI tehnologija i animatroničke tehnike stvorile su prave zvijeri Jurskog parka iz 1993. godine. Od 14 minutne snimke dinosaura, samo su 4 stvorene računalnom grafikom. Ostalo je snimljeno uz pomoć animatroničkih modela, poput primjerice poznatog T-Rexa.

Toy Story

Godine 1995. Disney izdaje prvi dugometražni animirani film stvoren CGI tehnologijom. Proces snimanja trajao je četiri godine, generirao je 1 000 GB podataka i pritom iskoristio 8 000 000 sati rada na elektroničkim uređajima. Otada su, u suradnji s Pixarom, kreirani mnogi svjetski priznati filmovi, a sveukupno su zaradili 24 nagrade Oscar i više od 6 milijardi dolara.

The Matrix

Pohvalan napredak primijećen je i kod Matrixa koji su iskoristili prijašnju ideju slow motiona za zanimljive trikove. Metodom bulleta timea koristili su usporene i rotirajuće pokrete kamere kako bi prikazali likove koji izbjegavaju metke.

Gospodar prstenova

Procesom snimanja ljudi ili objekata u pokretu, stvoren je i poznati lik Golluma. Glumac Andy Serkis nosio je odijelo s 13 različitih senzora u koje je bile uperena kamera. Time se stvarala 3D slika Serkisovih pokreta tijela, a animatori su realnije napravili hobita.

Avatar

Redatelj James Cameron se 2009. ujedinio sa Sonyjem i dizajnirao posebnu kameru koja je digitalno snimala izraze lica glumaca. Infracrveno svjetlo odbijalo se od reflektora, a zatim se to, s oko 140 kamera postavljenih na setu, bilježilo u 3D-u. Cameronov sustav sastojao se od dualnih leća i visokodefiniranih digitalnih slika kako bi stvorio napredne trodimenzionalne slike.

 


 

Tehnologijom green screena danas se stvara nekad neizvedivo te se mijenja način rada unutar videoprodukcije. Od najnovijih blockbustera do prikaza vremenske prognoze, ideja je jednostavna: snimanje videa na jednobojnoj pozadini (zelena ili plava), a zatim programsko omogućavanje transparentnosti boje, što u postprodukciji dozvoljava pozicioniranje videa, grafike ili slike na to mjesto. Makeup-trikovi, minijature, digitalna kompozicija, pokreti kamere, protetika ili mat slike – danas zaista postoji bezbroj načina za komponiranje filmskih ideja, a ne sumnjamo u nove holivudske uspješnice i brojne vizualno zanimljive izazove.

?>