Profesori Sveučilišta Sjever zadovoljni novim popisom lektire
Nacionalni kurikulum za predmet Hrvatski jezik nedavno je donio novi zaokret u proučavanju književnosti. Popis lektire potpuno je otvoren, odabrana su djela koja učenici osnovnih i srednjih škola mogu samostalno čitati te su dodana djela domaće i strane suvremene književnosti.
Stručnjaci koji su radili na novim prijedlozima s popisa lektire odlučili su maknuti neke zahtjevnije naslove svjetske i nacionalne književnosti, npr. Bibliju, Homerove epove, Juditu, Robinju, Ribanje i ribarsko prigovaranje i Don Quijotea. Reakcije profesora hrvatskog jezika i književnosti podijeljene su: nekima je to put prema anarhiji, dok drugi smatraju kako će ove promjene motivirati djecu na čitanje.
Istinski ljubitelji književnosti novom popisu lektire ne bi trebali naći veće zamjerke. Primjerice, na popis djela dodani su nobelovci Amos Oz, Orhan Pamuk i Alice Munro, veliki suvremeni autori J. K. Rowling, Marina Cvetajeva, Margaret Atwood, Carlos Ruiz Zafon i mnogi drugi. Od domaćih naslova odabrani su romani Audio kauboju Olje Savičević Ivančević, Črna mati zemla Kristiana Novaka, Osmi povjerenik Renata Baretića, Mramorna koža Slavenke Drakulić, Što je muškarac bez brkova Ante Tomića, poezija Arsena Dedića, Danijela Dragojevića…
„Pisac i akademik Pavao Pavličić svojedobno je napisao kako je čitanje lektire pogrešno organizirano: najteža djela, poput Biblije, Homera i Dantea, daju se najmlađim učenicima, iako ta djela teško mogu shvatiti i napredni čitači, dok suvremena djela, bliska mladima i po jeziku i tematici, dođu na kraju – a i tada često ispadnu iz programa jer se ne stignu obraditi. Pavličić je predložio da se lektira obrne, odnosno da se na početku daju kraća i lakša djela pa da se postupno napreduje prema težima.
Osim toga, profesor Dean Slavić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u prošlom je Globusu upozorio na dvije važne činjenice: u sastavljanju popisa lektire nije sudjelovao nijedan stručnjak za hrvatski jezik i književnost, ali zato ima članova SDP-a. U Hrvatskoj je neiskorjenjiva ideja da su jednostranački i nestručni projekti najbolji način da se pripremimo za zajedničku budućnost“, smatra dr. sc. Boris Beck.
„Odgovor na ovo pitanje raščlanila bih na nekoliko razina. Najprije, mislim da se o novom popisu lektire, kako ga zovete, ne može govoriti izolirano, tj. izvan preoblikovanja nastave hrvatskog jezika i književnosti koja je integralni dio cjelovite kurikularne reforme. Mislim da je kurikularna reforma daleko najvažniji i najvrjedniji društveni pothvat od osnutka Republike Hrvatske. Nadalje, mislim da su se u preoblikovanju nastave hrvatskog jezika osmislili sjajni pomaci: oslobađanje od licemjernog, lažnog čitanja (kojega nije bilo) važnih baštinskih tekstova koje djeca nisu razumjela jer ih je program nametao u pogrešno vrijeme, u pogrešnim razredima. Otvaranje popisa lektire (odustajanje od zatvorenog popisa) druga je najkorisnija stvar jer otvara djecu pričama, pripovijedanju, navikava ih i navlači na čitanje na njima mnogo primjereniji način. Čitanje je, nakon stabilne obitelji, apsolutno najvažnija navika za kognitivni i emocionalni razvoj.
Inače, upućujem na emisiju koju sam napravila upravo o toj temi i upravo zato što mislim da je silno važna!“ izjavila je dr. sc. Irena Radej Miličić.
„I dalje su zastupljena djela klasika, poput primjerice Sofokla, Goethea, Tolstoja, Dostojevskoga, Mažuranića, Šenoe, Matoša, Krleže, Kamova itd. Vjerujem da će se autori poput Homera, Marulića, Hektorovića, Lucića i dalje obrađivati u sklopu nastavnog procesa.
Posebno pozdravljam uvrštavanje suvremenih autora i njihovih djela, npr. Tolkien, Murakami, Pamuk, Ferić, Sajko, Štivičić. Uključivanjem navedenih djela, ali i drugih autora, pokazuje se zaokret prema modernom obrazovanju koje suvremenu književnu umjetnost ne sagledava u kategorijama kiča i trivijalnosti, nego joj se pristupa kao živom organizmu koji komunicira sa sadašnjim trenutkom i koji ne podliježe isključivo književnopovijesnim, nego i kulturološkim raspravama“, misli dr. sc. Iva Rosanda Žigo.
„Ovaj novi popis lektire odraz je pokušaja da se na neki način i pitanje književnosti, odnosno pitanje čitanja, što je u Hrvatskoj u ozbiljnoj mjeri ugroženo zbog medijske slike koja je ugrozila našu pisanu kulturu, ponovno unormali. Po meni je ovaj novi proces usvajanja lektire pozitivan zato što mladima pokušava dati zanimljiviji i razumljiviji sadržaj. Trebamo slijediti našu tradiciju, no djeci na primjeren način predstaviti čitanje. Autore trebamo učiniti još zanimljivijima i aktualnijima. Glavna teza je da se trebamo osloboditi licemjerja, a okrenuti se sadržajima koji će biti čitani“, izjavio je dr. sc. Željko Krušelj.
