Prijeti li nam epidemija mišje groznice?
I dok smo proteklih godina imali sporadične slučajeve oboljelih od mišje groznice, ove godine samo u nekoliko dana na području Varaždinske županije potvrđena su tri slučaja oboljelih od ove akutne virusne bolesti. Inače, epidemija mišje groznice pojavljuje se na mahove, uslijed blagih zima, pa je za očekivati da će i ove godine biti još koji slučaj oboljelih od te bolesti.
Do zaraze može doći nakon izravnog ili posrednog dodira s malim divljim šumskim glodavcima i njihovim izlučevinama. Kod nas su to najčešće riđa voluharica, žutogrli miš, šumski miš, poljski miš te livadna voluharica. Ljudi se mogu zaraziti udisanjem prašine onečišćene zaraženim izlučevinama glodavaca ili unosom uzročnika u usta i to putem onečišćenih ruka, hrane ili pića. Važno je za naglasiti da se zaraza ne prenosi među ljudima.
Najugroženiji su ljudi koji često odlaze u šumske predjele, primjerice profesionalni šumski radnici ili vojnici te osobe koje žive u blizini šume i staništa šumskih glodavaca. Manje su ugroženi izletnici koji rizik obolijevanja mogu smanjiti ako se pridržavaju jednostavnih mjera opreza. Sprječiti ulazak glodavaca u kuće i provoditi mjere njihova uništavanja, spremati otpad i hranu da ne privlače glodavce, dezinficirati miševima kontaminirana područja prije čišćenja, primijeniti vlažno čišćenje uz primjenu maski za nos i usta uz što manje podizanje prašine – vrijedi za čišćenje kuća i gospodarskih zgrada koje nisu stalno nastanjene. Prilikom boravka u prirodi ne odlagati hranu i osobne stvari direktno na tlu, održavati higijenu ruku osobito prije jela, ne direktno ležati i odmarati na tlu, ne koristiti vodu iz lokvica, neuređenih šumskih izvora i sl. jer se njima koriste i glodavci, ne loviti ili dirati (uginule) životinje prilikom boravka u šumi i obavezno prati ruke po povratku iz prirode.
Vrijeme od zaraze pa do pojave prvih simptoma može biti pet do 42 dana, ali najčešće je oko dva tjedna. Bolest počinje naglo s visokom vručicom, glavoboljom, bolovima u mišićima, križoboljom i bolovima u trbuhu. Subkonjuktivalna krvarenja, petehije na nepcu i petehijalni osip na trupu mogu se pojaviti treći ili četvrti dan. U više od 90 % slučajeva se pojavljuje difuzno crvenilo lica nalik na opekline od sunca. Usporen je srčani rad i javlja se pad tlaka. Nakon četvrtog dana dolazi do zatajenja bubrega i u 20% slučajeva dolazi do pomućenja svijesti. Ponekad može doći do teških neuroloških simptoma. Nakon toga osip se povlači, u bolesnika se javlja pojačano mokrenje.
Liječenje za sad je simptomatsko jer još ne postoji antivirusni lijek. Kod lakših oboljenja nalikuje liječenju gripe dok se najteži slučajevi s akutnim bubrežnim zatajenjem moraju liječiti hemodijalizom. Do potpunog oporavka dolazi nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.
