Održano predavanje na temu „EU-China Economic Relations“
Na Sveučilištu Sjever u Koprivnici je u četvrtak, 3. prosinca, održano predavanje na temu EU-China Economic Relations Under the Current Global Climate. Predavanje je održala Xufeng Jia, pravnica i starija stručna suradnica Podravke za pravne poslove vezane za kinesko tržište. Iako je naglasak predavanja bio na gospodarskim odnosima zemalja Europske unije i Kine, posjetitelji su se mogli upoznati i s kineskom kulturom i običajima.
Predavanje je počelo simpatičnim predstavljanjem na hrvatskom jeziku, što je u publici izazvalo valove oduševljenja, a predavačica se potom našalila izjavivši da se sada može prebaciti na kineski. Iako je publiku odmah počela upoznavati s gospodarskim odnosima Kine i Europske unije, početni opušteni ton nije se izgubio tijekom cijelog predavanja.
Xufeng Jia je temu predavanja otvorila s tri priče. Započela je s onom o odnosima Velike Britanije i Kine. Napomenula je da su se odnosi u posljednje vrijeme znatno poboljšali, što je vidljivo u britanskoj podršci za osnivanje Azijske banke za infrastrukturna ulaganja (AIIB). Uz Britaniju, napomenula je, instituciju su podržale i druge ekonomske sile Europe poput Njemačke i Francuske.
Sljedeća priča ticala se gospodarskih odnosa srednje i istočne Europe s Kinom. Xufeng Jia istaknula je da je cilj kineske vanjske politike uključiti što više zemalja u novi Put svile, program koji je poznat i kao One Belt, One Road. Ta se nakana, naglasila je, posebice tiče naše regije. Inicijativa vezana za odnose Kine te srednje i istočne Europe poznata je i pod nazivom 16+1. Xufeng Jia istaknula je da se radi o zemljama koje su najpristupačnije za kineski ulazak na europsko tržište. Zastarjela infrastruktura regije pritom je najveći problem, objasnila je predavačica. Upravo to je uzrok dogovora o kineskom renoviranju željezničke pruge od Budimpešte do Beograda i autoceste od Crne Gore do Srbije. Osim toga, Kina je s Rumunjskom sklopila dogovor o ulaganju u reaktor nuklearne energije.
Glavnim uzrokom propalih dogovora o kineskom ulaganju u Hrvatsku Xufeng Jia smatra loše vrijeme dogovora budući da se radilo o razdoblju kad je Hrvatska bila pred ulaskom u Europsku uniju. Da su dogovori uspjeli, Kina bi financijski poduprla obnovu riječke luke.
Treća priča predavanja ticala se odnosa Kine i Hrvatske, a Xufeng Jia odmah je na početku istaknula da je povijest tih odnosa vrlo kratka. Međutim, smatra da su trenutačne okolnosti vrlo povoljne za snažnije gospodarsko povezivanje. Potencijalne zone suradnje Kine i Hrvatske jesu proizvodni kapaciteti, željeznice i luke, a Xufeng Jia se nada skorom dolasku kineskih investitora koji bi trebali uložiti u obnovu hrvatskih željeznica. S obzirom na to da je Kina vrlo naklonjena državama bivše Jugoslavije, buduća je suradnja vrlo izgledna.
Predavačica je istaknula da nije najkompetentnija osoba za davanje mišljenja o potencijalnome kineskom ulaganju u obnovu željezničke pruge između Rijeke i Budimpešte, no smatra da mogućnost dogovora još uvijek postoji. Istaknula je da je Rijeka definitivno jedno od najzanimljivijih mjesta za kineske investitore u Europi.
Drugi dio predavanja sastojao se od pobližeg predstavljanja Kine, prilikom čega je Xufeng Jia okupljene upoznala s informacijama poput točnog broja stanovništva, iznosu BDP-a, površini i političkom sustavu. Zagađenost zraka najveći je problem Kine, istaknula je, našalivši se da ju je koprivnička magla podsjetila na pekinški smog. Predavačica je iznijela zanimljive podatke o unutarnjim migracijama stanovništva, razlikama između dijalekata i novonastalim promjenama u političkom sustavu. Okupljeni su također imali prilike naučiti koje su države najznačajniji kineski partneri kako u gospodarskom, tako i u političkom smislu.
Kratkim uvodom u ovogodišnje gospodarsko stanje zemlje, s naglaskom na zabilježen ekonomski pad, Xufeng Jia dala je priliku da publika razmisli o budućnosti kineskoga gospodarskog čuda. Budući da živimo u zemlji u kojoj se uspješnim smatra gospodarski rast od 2 %, spomenuti kineski pad od 7 % publici nije izgledao tako strašno. Predavačica je spomenula i stupanj korupcije u Kini našalivši se da nije ni približno visok kao onaj u Hrvatskoj.
Xufeng Jia se u jednom dijelu osvrnula na vanjsku politiku Hrvatske. Problematičnim smatra to što Hrvatska uopće nema razrađenu politiku međunarodne suradnje, i to u smislu toga što ne postoje jasne naznake s kojim dijelovima svijeta ili regijama Hrvatska želi surađivati.
Posljednji dio predavanja ticao se upoznavanja kineskih običaja, a pogotovo onih u poslovnom svijetu. Napoemnula je da, ako pregovaramo s Kinezima, moramo biti upoznati s tri tabu teme. To su Tibet, Tajvan i prosvjedi na Tiananmenskom trgu. Istaknula je i važnost poštivanja hijerarhije u poslovnim odnosima.
Pričajući o poslovnim večerama, Xufeng Jia se dotaknula pitanja kineske hrane. Istaknula je potencijal hrvatskih proizvoda u Kini, i to posebice onih Podravkinih. Budući da se Kinezi u pravilu hrane zdravo, smatra da Podravka plasiranjem zdrave hrane može ostvariti uspjeh u Kini.
Naglasak zadnjeg dijela predavanja bio je na odnosima Europske unije, Svjetske trgovinske organizacije i Kine. Unatoč povremenim preprekama, Xufeng Jia smatra da će Kina najkasnije do 2020. biti najveće i najmoćnije svjetsko gospodarstvo. Kao voditeljica pravne podrške Podravkinog predstavništva u Pekingu, ali i odnedavna stanovnica Hrvatske, Xufeng Jia je u Hrvatskoj prepoznala velike potencijale za suradnju s Kinom. Snažna gospodarska suradnja Hrvatske i kineskoga gospodarskog čuda, smatra Xufeng Jia, tek dolazi.
