MISLIBOLESNIK ILITI HIPOHINDRIJAKUŠ u varaždinskom HNK: Spektakl koji je uspješno realiziran sinergijom varaždinskih snaga
Premijera glazbeno-scenske predstave Mislibolesnik iliti hipohondrijakuš održat će se u varaždinskom HNK-u u utorak, 16. lipnja, u 19:30 na Velikoj sceni.
Projekt spaja dvije tradicije: jedna je kajkavska drama koja spada u takozvanu anonimnu kajkavsku dramu nastalu od kraja osamnaestog do kraja prve trećine devetnaestog stoljeća, a druga je tradicija francuskoga glazbenog baroka koji je nastao kao opera ili svojevrsni bastardni žanr, što je razvidno u žanru Molierovih komedija, odnosno baleta.
„Želeći vratiti glazbeno-scenski segment u Varaždin, došli smo do ideje da se Hipohondrijakuš, anonimnoga kajkavskog autora koji je tematski vezan uz Molierova Le Malade imaginairea, spoji s našim Umišljenim bolesnikom. Maestro Britvić i ja smo na zagrebačkom baroknom festivalu maštali o tome da ćemo glazbu M. A. Charpentiera napraviti bez dramskih dijelova i nekako smo zaključili da se može napraviti žanrovski spoj između našega baštinskog postbaroka i svjetskog baroka, baš kao što i u samom tekstu postoji tema odnosa domaćeg i svjetskog. Radeći predstavu, napravili smo jednu sliku – interpretaciju baroka i našega kajkavskog rokokoa koji ide prema klasicizmu u Hipohondrijakušu. Igramo se sa žanrovskim prepoznavanjem“, rekao je redatelj Ozren Prohić.
Glazba M. A. Charpentiera vezana je uz Molierova Umišljenog bolesnika i dramaturški se može uklopiti u sličnu priču o Hipohondrijakušu. Tim dramaturškim spajanjem kajkavske adaptacije i glazbe, koja je napisana za Molierovu inačicu, spajaju se dvije linije kazališnog iskustva – europska i lokalna.
„Ovaj je projekt važan jer mobilizira sve kulturne snage jednog grada. To je vrlo kompliciran posao jer sadrži tri segmenta – dramski, glazbeni i koreografsko-plesni. Također, ovo je prvi pokušaj da se uspostavi zajednička glazbeno-dramska struktura. Na tome smo redatelj Prohić i ja predano radili“, istaknuo je dirigent Saša Britvić.
U glumačkoj podjeli su: Stojan Matavulj, Vid Balog, Mitja Smiljanić, Zdenko Brlek, Ozren Opačić, Marija Krpan, Jagoda Kralj Novak, Goran Malus, Darko Plovanić i Petra Kurtela.
Pjevači: Jelena Štefanić, Ana Lice, Siniša Galović, Sofija Cingula, Alen Ruško, Ozren Bilušić, Varaždinski komorni orkestar, te operni zbor koji je uvježbala profesorica Dada Ruža.
„U ime opernog dijela ovog projekta mogu reći da nam je veliko zadovoljstvo surađivati s glumcima. Ovo je doista jedan veliki i entuzijastičan projekt“, rekla je Ana Lice, operna pjevačica, a s njom se složila i glumica Jagoda Kralj Novak: „Ono što je krasilo ovaj projekt veliki je entuzijazam i ponovni povratak glazbe u našem kazalištu.“
Redatelj je Ozren Prohić, dirigent Saša Britvić, scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Irena Sušac, koreografkinja Zrinka Lukčec Kiko, oblikovatelj rasvjete Zoran Mihanović, jezični savjetnik Vid Balog, glazbeni dramaturg Trpimir Matasović, a korepetiror Ante Sladoljev.
