Igra oponašanja – neuobičajeno dobar film koji se vrti oko jednog lika
Zašto biste trebali pogledati Igru oponašanja? Glavni razlog jest originalnost, a time i drugačiji pristup filmu u kojem su utjelovljeni elementi više žanrova. U središtu filma nije rat, već heroji iza ratne kulise. Biografski dio koji prikazuje životno djelo Alana Turinga i nasljeđe koje je ostavio svijetu te njegov tragični kraj prikazani su epski, pa je teško ne osjetiti povezanost s čovjekom kojem je nanesena strašna nepravda.
Moderna kinematografija prepuna je biografskih i dramskih filmova, a posebice onih s tematikom Drugog svjetskog rata. Što film Igra oponašanja – norveškog redatelja Mortena Tylduma kojem je ovo prvi veliki projekt – ističe iz gomile sličnih naslova? Odgovor je Alan Turing, fokusiranje na njegov lik i životnu priču, odnos s ostalim likovima te pokušaj da šačica ljudi spasi svijet od tiranije.
Film od početka traži potpunu pažnju gledatelja. Narator je Alan Turing kojeg tumači Benedict Cumberbatch (Star Trek: Into Darkness, The Hobbit Trilogy), engleski glumac i producent čija je karijera posljednjih godina u naglom usponu. Za glazbenu podlogu koja se savršeno stopila s filozofijom filma i povijesnim smještajem zaslužan je Francus Alexandre Desplat (The Golden Compass, The Curious Case of Benjamin Button, Harry Potter and the Deathly Hallows – Part 1 and Part 2, The Grand Budapest Hotel, The King’s Speech, Godzilla).
Nakon uvoda smještenog u 1951. godinu film se vraća na početak Drugog svjetskog rata. Britanski matematičar, kriptograf i profesor na Sveučilištu Cambridge, mladi Alan Turing, odlazi u tajnu britansku bazu Bletchley Park na razgovor kod zapovjednika Alastaira Dennistona kojeg glumi Charles Dance (Game of Thrones, Alien 3, Dracula Untold). Turing već tada djeluje kao vrlo neobična osoba, krajnje arogantan, samouvjeren, bez smisla za humor i bez ikakvog znanja njemačkog jezika. Denniston traži kriptografa koji razumije njemački jezik, pa se čini da Turing ne zadovoljava uvjete, sve dok ne otkrije da zna na čemu se radi u Bletchley Parku. Spomene njemački stroj Enigmu, što mijenja situaciju.
Turing upada u tim s još nekoliko ljudi koji su trebali dešifrirati tajnu Enigme, uređaja ključnog za sve njemačke vojne operacije tijekom rata. Smatra se da je uređaj nemoguće dešifrirati, tj. riješiti kombinacije znakova koje bi otkrile vojna kretanja i naume Trećeg Reicha. Turing pomoću svojih matematičkih jednadžba dolazi do otkrića da bi ljudima trebalo 20 milijuna godina da dešifriraju kriptiranu poruku poslanu Enigmom. Vođom tima proglašen je Hugh Alexander (Matthew Goode) kojeg će kasnije na toj poziciji zamijeniti sam Alan Turing, a projekt nadgleda agent MI6 Stewert Menzies (Mark Strong). Nakon što mu Winston Churcill da sve ovlasti, Turing počinje graditi stroj koji naziva Christopher, ne znajući da će ratu donijeti preokret.
Benedict Cumretbatch je perfektno odradio ulogu koja bi mu mogla donijeti Oscara. Turing je matematički genij izmučen raznim problemima, od društvene apstinencije do velike tajne koju skriva pred svima. Cumretbach se savršeno povezao s likom i sve te elemente savršeno predočio u filmu. Primjer toga su scene u kojima je fokus na njegovim očima punima tuge, ali i velike ambicije i znanja. Pokreti tijela i zamuckivanje u ključnim trenucima čine lik stvarnijim i bližim. Problem s mucanjem izgleda sasvim prirodno – toliko da se čini da glumac zaista muca i zastajkuje.
Vodeća ženska uloga Joane Elizabeth Clarke pripala je Kieri Knightley, poznatoj po ulozi Elizabeth Swann u prva tri filma Pirati s Kariba. Joan Clarke prikazana je kao snažna i pametna žena koja se u tradicionalnom društvu koje žene smatra manje vrijednima i intelektualno nesposobnima pokušava probiti svojim znanjem i vještinama. Između nje i Alana, za kojeg kasnije u filmu doznajemo da je homoseksualac, rađa se platonska veza temeljena na intelektualnoj razini i međusobnom divljenju. Odnos im se bazira na strogoj profesionalnosti, uz poneku situaciju u kojoj se nazire njihova želja za dubljom povezanošću. Likovi Alana i Joan interpretirani su bez greške, a njihova unutarnja stanja, pogotovo Alanova, kod gledatelja izazivaju želju da saznaju više o njemu.
Ono što filmu ne ide u prilog je nešto slabija interpretacija i manja važnost ostalih likova koji kao da su zanemareni i bačeni u sjenu glavnog protagonista. Za to je donekle kriv i Benedict Cumberbatch koji zrači nevjerojatnom karizmom. Ostalim likovima fali dubina, viša razina povezanosti s publikom koju je uspio ostvariti jedino Turing, a do neke mjere i Joan Clarke.
Povijesni kontekst filma je zadovoljio i vjerodostojno prikazao razdoblje od 30-ih do 50-ih godina prošlog stoljeća. Retrospekcije kojima se objašnjavaju djelići Alanova djetinjstva pojašnjuju njegovo oblikovanje kao osobe u kasnijoj dobi.
Bitan element filma je pitanje homoseksualnosti koje u tom razdoblju predstavlja velik problem u društvu, što uvelike utječe na Turingov život koji završava tragično. Naime, optužen kao seksualni prijestupnik osuđen je na dvije godine zatvora ili na kemijsku kastraciju. Odabire kemijsku kastraciju kako bi mogao nastaviti raditi u svojem domu, ali takav život nije mogao izdržati, zato je počinio samoubojstvo u Manchesteru 1954. godine.
Pošto je okosnica radnje Drugi svjetski rat, a Morten Tyldum prikazuje i neke scene iz rata. Prikaz zračnih vojnih snaga Trećeg Reicha za vrijeme bombardiranja Londona i građana koji se sakrivaju po londonskim ulicama i metrou, tenkova, brodova i uništenja s bojnih polja odrađeni su vrhunski, što je veliko ostvarenje s obzirom na to da je budžet filma iznosio samo 14 milijuna dolara.
Karizma kojom zrači glavni glumac jedan je od razloga zašto biste trebali pogledati film. Sveprisutna drama, teške odluke o tome tko živi i tko umire te pitanje etičnosti protežu se cijelim filmom. Filmovi u kojima se radnja vrti oko samo jednog lika obično ispadnu isprazni tematikom i oskudni pozadinskom pričom. Zahvaljujući ponajprije impresivnoj osobnosti glavnog glumca, Igra oponašanja se ističe iz grupe sličnih filmova, čime si je osigurala osam nominacija za Oscara. Je li Alan Turing stvarno toliko bitna povijesna osoba – prosudite sami. Svijet u kojem danas živimo dijelom dugujemo njemu, a ako želite znati zašto je tako, pogledajte film.
