Hrvati u Guinnessu

Ludost, hrabrost, prestiž, ego, avanturizam, upornost i izdržljivost samo su neke od osobina koje krase osobe čija su imena zapisana u Guinnessovoj knjizi rekorda. Dok jedni potpuno nesvjesno i nenamjerno obaraju rekorde, drugi si iz godine u godinu postavljaju sve zahtjevnije ciljeve ne bi li dobili ulaznicu u elitni krug Guinnessovaca.

Nema sumnje da Janici Kostelić, najuspješnijoj skijašici u povijesti Zimskih olimpijskih igara, Goranu Ivaniševiću, tenisaču s najboljim nastupom na Wimbledonu, Veljku Rogošiću, koji je preplivao 226 km, Robertu Prosinečkom, nogometašu s pogodcima za dvije reprezentacije na svjetskome nogometnom prvenstvu, i nekim drugim hrvatskim sportašima nije bilo u cilju ući u Guinnessovu knjigu rekorda. Njihov cilj bio je ostvariti što bolje sportske rezultate. Ulazak u ovu prestižnu knjigu, koja zabavlja, oduševljava i iznenađuje već više od 60 godina, bilo je dodatno i usputno priznanje ostvarenih uspjeha.

Mnogi su drugi, anonimni Hrvati uzeli djelić svjetske slave upisujući se u popularno zvanog Guinnessa, obarajući razne komične ili poprilično opasne rekorde. Izdvajaju se avanturisti Krunoslav Budiselić i Davor Hundić. Budiselić je vlasnik nekoliko svjetskih rekorda, od kojih neki više nisu aktualni. Primjerice, onaj koji je oborio s Mariom Mlinarićem, kad je puna 24 sata gurao automobil više od 29 kilometara (i smršavio 7 kilograma), netko je srušio. Vlasnik je rekorda i u otvaranju 2 000 pivskih boca i u hodanju unazad moonwalking-tehnikom u dvije kategorije. Zasigurno najnaporniji njegov podvig bilo je obaranje rekorda u sklekovima. Naime, u prosjeku je pumpao dva i pol skleka po sekundi. Pokušavajući srušiti taj rekord naredne godine, zbog prevelikih napora preminuo je jedan Indijac. Budiselić je krajem 2008. godine ispekao toranj od 700 palačinki, dostignuvši visinu od 74 centimetara, čime je još jednom osigurao mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda.

Hundić je stekao slavu vozeći jet ski 20 sati – od Opatije do Dubrovnika i natrag – boreći se ponegdje i s valovima višim od dva metra.

Novije rekorde oborili su Marinko Biškić i 15-ak djelatnika solinske Nadaline povodom 25 godina rada tvornice, stvorivši najveću čokoladu na svijetu, veličine 102,43 m² i centimetar debljine, u čiju je izradu utrošeno 800 kg tamne čokolade. Čokolada je bila izložena u splitskom Peristilu.

Prošlogodišnje izdanje Guinnessa bogatije je za najdužu savijaču na svijetu ukupne dužine 1 479 metara, čijom se izradom mogu dičiti stanovnici Jaškova nedaleko od Ozlja. Za izradu savijače utrošeno je 520 kg jabuka i 260 kg grožđa.

U Zagrebu je 2011. godine 768 ljudi na glavnome gradskom trgu tijelima stvorilo najveći crno-žuti smiley na svijetu, a Dubrovčani su 2013. godine skupili 274 plesača linđa, tradicionalnoga dubrovačkog plesa, te su na Stradunu srušili svjetski rekord.

Hrvatska drži i jedan od najbizarnijih svjetskih rekorda… Izvadili smo najduže slijepo crijevo u svijetu! Naime, prosječna je dužina slijepog crijeva između 7 i 9 cm, a ono izvađeno u zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici bilo je dužine 26 cm.

Osim hrabrih, pomalo i ludih obaranja rekorda, Hrvatska se može pohvaliti i onima vezanim uz umjetnost. Slika Val zagrebačkog slikara Đuke Siroglavića naslikana je na platnu dužine 6 400 metara i visine preko metar i pol (ukupne površine 10 800 m²). Umjetnik je na njoj radio pola godine, a utrošio je 2,5 tona boje. 2007. godine priznata je kao najveća na svijetu. Najduže stvarani hrvatski rekord zasigurno je kazališna predstava Stilske vježbe u režiji Tomislava Radića koja je premijernu izvedbu imala davne 1968. godine u Teatru &TD. Od 1970. godine predstavu igra ista glumačka ekipa koju čine Lela Margitić i Pero Kvrgić, na bezbroj načina prepričavajući zgodu iz tramvaja broj 11. Čarolija predstave koju je Radić režirao na svojoj drugoj godini fakulteta te njena dugovječnost i aktualnost teško su objašnjive.

Guinnessovu je slavu Hrvatska stekla ne samo rekordima ostvarenim ljudskim naporima već i temeljem svojih prirodnih ljepota i fenomena. Počasno mjesto u tom klubu zauzima Lukina jama dinarskog krša s dubinom od 1 392 metra.

S obzirom na neustrašivost i upornost kojom se možemo dičiti u dosadašnjim Guinnessovim knjigama rekorda, s punim pravom u novim izdanjima očekujemo nešto najbrojnije, najveće, najduže, najviše, najjače… u hrvatskoj režiji.