Balkan protiv svijeta

Svi dobro znamo osjećaj kada se probudimo u nedjelju i, još onako ošamućeni od subotnjeg izlaska, osjetimo miris kave. Sjednemo sami ili s članovima obitelji i pijemo kavu dok se u kuhinji sprema ručak koji je vjerojatno vrhunac tog dana. Vjerojatno je isti scenarij u ostalim državama svijeta – bila to Europa, Amerika, Australija ili neki drugi kontinent.

Nije samo Baguettee!

Svi znamo kako su Francuzi vrhunski kuhari, slastičari i gurmani. No jeste li znali da je u Francuskoj nastala prva kuharica, i to nedugo nakon pojave tiskarskog stroja? Prvi restoran u svijetu je iz Francuske, a također su izumili i tanjure.

Vjerujemo kako bismo svi htjeli ukrasiti ručak nekim sitnicama, popiti čašu crnog vina i pojesti komadić tvrdog sira. Jedemo li samo francuski kruh ili čak i kuhane puževe? Tko je voljan eksperimentirati… Ovisi o obitelji: neki Francuzi jedu juhu na kraju ručka, a neki kao predjelo (na početku).

Najčešće za prijedjelo jedu baguettee – tanak i duguljasti koji je podrijetlom iz same Francuske, a uz kruh paštetu. Ako ne jedu kruh i paštetu, onda je, baš kao i nama, predjelo – juha. No to može biti i escorgo, odnosno puževi s češnjakom na maslacu.

Nakon predjela stiže glavno jelo, a na jelovniku je najčešće charuterie – mješavina dimljenog ili osušenog mesa i kobasice. Osim toga, glavno jelo može biti samo jedna vrsta mesa ili ribe i povrće kao prilog. Neki također jedu escorgo za glavno jelo.

Nakon glavnog jela stižu crno vino i sir. Nakon ručka možete birati između tri i pet vrsta sireva, a čaša je uvijek puna do tri četvrtine (ali nikada do vrha). Ako gosti dolaze na ručak, oni se moraju pobrinuti za desert, odnosno sir ili vino, jer takav je običaj.

Za vrijeme ručka ruke se ne smiju držati ispod stola, a istraživanja su pokazala kako su Francuzi nacija kojoj ručak najdulje traje. Oni to vrijeme iskorištavaju za upoznavanja, sklapanje poslovnih dogovora, planiranje budućnosti… Ne morate ići na ručak u Francusku – neka Francuska dođe vama. Nije teško nakon ručka natočiti malo crnog vina u čašu kako bismo osjetili čari francuske kuhinje i gurmanstva.

Juha od piva, šećera i kruha!

Narodna izreka kaže: „Šveđani jedu da bi pili, Norvežani jedu da bi živjeli, a Danci žive da bi jeli.“ Danci su pravi gurmani, a njihovi su kuhari najbolji u Skandinaviji. Nemaju problema čak ni sa stranim jelima. Iako posjeduju svu tehniku i vještinu kuhanja, najviše vole svoju tradicionalnu kuhinju.

Danska je zemlja s razvijenom poljoprivredom, stočarstvom, ribarstvom i mljekarstvom. Tradicionalna kuhinja temelji se na ribi, ali Danci je vole kombinirati s drugim vrstama mesa, voća i povrća te mlijekom. Najviše vole vrlo masnu i kaloričnu hranu. Uz navedenu ribu, jedu janjetinu, teletinu, junetinu, perad i svinjetinu, a sve to kuhaju na masti. Ali prije svega dolazi juha.

Kuha se juha od piva, kruha i šećera (ollebrod) ili s kašom, graškom i iznutricama (finker). Tradicionalni danski prilozi su umaci od senfa, hrena, maslaca i jaja, a sve se poslužuje s krumpirom. Krumpir se najčešće kuha, ali i peče i prži sa šećerom. Kao prilog vole i voće, i to pirjane jabuke ili suhe šljive.

Od salata najčešće biraju punjenu ciklu, krumpir-salatu i crveno zelje.

Nakon masne i kalorične hrane, ručak završavaju miješanim voćem, koje se pije s voćnim sirupom, ili šlagom. Osim voća, konzumiraju još pivo ili rakiju, a nekada i oboje jer od viška – glava ne boli!

Danske obitelji najviše blaguju vikendom, a preko dana svatko za sebe. Možda je obiteljski obrok zapravo doručak jer tada svi jedu prije posla ili škole.

Sve u juhi

Bjelorusi i Ukrajinci imaju gotovo isti jelovnik, baš kao i stanovnici Moldavije. Glavni obrok je večera, a ne ručak. Kako to inače biva, počinju od juhe koja je glavni dio samog ručka. U Bjelorusiji se poslužuje mnogo juha. Jedu ih više nego meso i prilog.

Najčešće su to povrtne, riblje, mesne i juhe s gljivama. Tradicionalna je crna juha koja se kuha s guščjom ili svinjskom krvi, a ljudi su je nekada posluživali proscima. Omiljena juha u Bjelorusiji je borscht. Kuha se s ciklom, zeljem, žitaricama, krumpirom i mesom. Vjerojatno zato ne jedu glavna jela – sve stavljaju u juhu.

Svinjetina je najpopularnije meso. Popularnije je od janjetine, piletine i ovčetine. Od svinjetine najviše jedu kobasice, i to svježe mesne ili krvavice u gustom i masnom umaku od mesa, a kao prilog – palačinke.

Nakon ručka dolazi desert. Ne, nije torta ili kolač. Desert je također vrlo jednostavan. Najviše vole guste napitke od raženog brašna ili napitke od šumskog voća i zobi. Ako ništa od navedenoga, za desert poslužuju sir i mlijeko.

Ništa bez peradi

Sa sigurnošću možemo reći kako je u svim hrvatskim obiteljima predjelo juha bez obzira na to je li domaća, iz vrećice, svatovska, proljetna, povrtna, pileća i druge. Prije same juhe, neke obitelji tradicionalno popiju čašicu rakije ili likera kao aperitiv – i tako dodatno uljepšaju svoj ručak.

U nekim obiteljima glavna jela znaju biti tradicionalna, odnosno zagrebački odrezak, purica s mlincima, kvarnerski rižoto, lička palenta…

Naravno, nije u svim obiteljima tako. Neki ručaju pečenu ili pohanu piletinu, a kao prilog pire ili pečeni krumpir. Osim piletine, za ručak često može biti i puretina pripremljena na razne načine ili druge vrste peradi.

Osim peradi, popularna je svinjetina u obliku šnicli, rebarca, a za vrijeme Božića – pečenice. Govedina i divljač meso je koju ljudi često pripremaju na saft, i to s palentom kao prilog. Osim toga, tu su i razne vrste riba, kao i načini pripreme.

Uz obilje kalorija u kojima uživamo, treba dodati i malo zdrave hrane kako bismo se osjećali manje krivima za svu masnoću. Jasno je da govorimo o salati – paprika, rajčica, luk, cikla, kupus, krastavci ili razne mješavine navedenih i još ponekih plodova povrća.

Desert može biti bilo što – puding, torta, kolač, keksi… Samo da možemo dodatno preživati dok ležimo na kauču i gledamo televizor. Kao i glavna jela, deserti mogu biti tradicionalni – makovnjače, orahnjače, zagrebački poljupci, fritule…

Zasigurno bi se nekim Francuzima svidjela ova kombinacija namirnica i aperitiva. Ako se netko sjeti u svoj ručak dodati nešto iz francuske kuhinje, mogli bi i Francuzi ukrasiti svoj ručak nekim našim jelom.