DRUŠTVO

U stožeru Ivana Vilibora Sinčića dočekao nas je pomalo neočekivan prizor mnoštva ljudi koji rade za najmlađeg predsjedničkog kandidata u povijesti Republike Hrvatske. Puni elana te organizirani pokazivali su dozu ozbiljnosti i profesionalnosti. U stožer su, za vrijeme našeg boravka, ulazili građani koji su došli podržati mladog kandidata, no istaknula se jedna obitelj koja je glasno naglasila kako imaju sina od 39 godina koji je član HDZ-a te su godinama podržavali istu stranku, ali će ove godine sigurno glasati za Ivana Sinčića jer više nemaju razumijevanja za naše političare.

Pressedan: Kao najmlađi predsjednički kandidat u povijesti Republike Hrvatske, zašto smatrate da biste baš Vi trebali biti novi predsjednik ?
Kao što znate, ja sam ipak nova osoba u politici i nisam ni na koji način involviran u koruptivne afere niti na koji način imam veze s vladajućim dvjema strankama koje se neprestano izmjenjuju. Naravno, govorim o SDP-u i HDZ-u. To za mene nisu legitimne stranke koje rade za boljitak ove zemlje, već najamnici. Uvijek gledamo ista lica; na vlasti u Hrvatskoj od 90-tih zapravo vlada ista oligarhija, no pod drugim nazivnikom. Neki građani mi možda ne vjeruju, no moj program je tu kako bi se riješio problem tajkuna i bankara zaslužnih za sveopću poplavu blokada, ovrha i deložacija koje su krenule od 90-tih, odnosno nakon završetka Domovinskog rata. U ovom trenutku imamo oko 320.000 blokiranih, vlada velika nezaposlenost, a gledajući u prosjeku, oko 80% građana ima neke probleme s bankarskim sustavom ili blokadama. Iako su ljudi prema meni možda sumnjičavi zbog moje mladosti, želim ljudima ponuditi drugu opciju, alternativu, stručnije ljude, kako bismo se zajedno borili protiv ovog koruptivnog sustava.

Pressedan: Kako komentirate predsjedničke kampanje protukandidata?
Prvo bih komentirao gospođu Kolindu Grabar-Kitarović. Kao što građani vrlo dobro znaju, bila je ministrica u Vladi Ive Sanadera. Iako ona poriče upoznatost s koruptivnim radnjama za koje je premijer Sanader osuđen, teško mogu povjerovati u takvu priču i nikako ne vjerujem da gospođa Grabar-Kitarović nije kriva. Po meni ona nije sposobna obavljati niti jednu političku dužnost, a kamoli predsjedničku koja zahtijeva visok stupanj moralne i političke odgovornosti. Što se tiče Milana Kujundžića, on je isto jedan od Sanaderovih kadrova, stoga njegovu politiku ne bih puno komentirao. Predsjednik Ivo Josipović je u prvih pet godina svog mandata iznevjerio svoje birače i nije realizirao svoj program. Njegova tvrdnja da mu treba još jedan mandat kako bi do kraja završio tranziciju ove zemlje je po meni pusta demagogija. Pokloniti nekome još jedan mandat kako bi pokrenuo gospodarstvo, a u pet godina nije ništa napravio, bilo bi suludo jer uzrok krize sigurno nije u regionalizaciji zemlje i promjeni ustava što nam lakonski nudi predsjednik Josipović. Pravi uzrok krize je u položaju banaka u našem društvu, nedostatku monetarne suverenosti zbog koje imamo jaku kunu koja uništava realnu proizvodnju i zbog koje uvozni lobi ima veliku prednost. Nazvao bih to trgovinskim monopolom, a sve to uništava domaću proizvodnju. Osim toga, imamo strašne kamate na kredite, niz nepravilnosti zbog valutne klauzule, primjerice slučaj Franak, imamo Raiffeisen zadruge koje nelegalno rade u našoj zemlji, zatim skandal s Hypo bankom i još mnogo toga.

Pressedan: Često u kampanji spominjete tajkune. Koji su to tajkuni prema Vašem mišljenju odgovorni za financijski rasap ove zemlje te koji su u sprezi s politikom i današnjom aktualnom Vladom?
To su sva ona najjača lica prije 90-ih koja nisu imala ni položaj niti moć, a zatim su preko noći, u suradnji s vlasti, postali veoma moćni i utjecajni. Već sam naveo neke od njih, konkretno u slučaju INE. Zatim, radi se o gospodinu Anti Vlahoviću, Ivici Todoriću, Franji Lukoviću iz Zagrebačke banke te o dvojici bivših premijera – Nikici Valentiću i Franji Greguriću. Možemo tu još navesti Josipa Gucića ili Miroslava Kutlea. Naime, popis je jako dug i kada bih nastavio samo bih produžio ovaj intervju. Ono što ja zapravo tvrdim je da tajkuni, koji su u Hrvatskoj uspješni poslovni ljudi poput Todorića i Lukovića, danas utječu na aktualnu politiku i uskoj su sprezi s njom. Na kraju krajeva, upitno je na koliko je pošten način ta gospoda stekla svoja bogatstva i položaj u društvu. Kao što znate, postoje i prijave protiv njih, a do sada ništa po tom pitanju nije odrađeno. Želio bih prije svega da institucije provjere jesu li ta preuzimanja tijekom pretvorbe i privatizacije, primjerice kod Todorića, bila legalna i prema zakonu ili je tu bilo kriminala. Ja vjerujem da će mnogi, nakon što se taj posao obavi bez političkog prethodnog utjecaja i pritiska, biti iznenađeni.

Pressedan: S obzirom da ste jedan od pokretača stranke Živi zid, sudjelovali ste u mnogim deložacijama, a bili ste čak i privođeni nekoliko puta. Kako to komentirate i mislite li da je dužnost svakog građanina da pomogne onima koji se nađu u takvoj situaciji?
Mislim da je dužnost svakog građanina prije svega solidarnost s onima koje tište problemi i suprotstavljanje nemoralnim zakonima. Zakoni o segregaciji crnaca u SAD-u protiv kojih se borio Marin Luther King također su bili, prema današnjim gledištima – veoma nepravedni. Sličnu paralelu možemo povući i s Aparthejdom u Južnoafričkoj Republici. Naš uzor je Gandhi koji je jednim pasivnim otporom, nenasiljem i građanskom neposlušnošću bojkotirao nepravedne zakone, a nepravedni zakoni u Hrvatskoj su oni koji građanima otimaju jedini dom zbog neotplativog duga. U isto vrijeme, sustav je namješten tako da se svaki šesti kredit ne može vratiti. To je službeno izvješće HNB-a, dakle ljudi su namjerno uvučeni u kredite čime se stvara sustav koji onda ljude ciljano gura u krizu i financijski kolaps kako bi se na legalan način mogla preuzeti imovina. To je, prema mojem mišljenju, vješto osmišljena prevara i mi se protiv toga borimo. Živi zid je osnovan kako bi upozorio ljude na neotplativost kredita.

Pressedan: U prijašnjim izjavama često spominjete Hrvatsku narodnu banku i termin mjenjačnica. Možete li nam to pobliže pojasniti?
Ako pogledate ulogu centralnih banaka u svijetu, vidjet ćete nekoliko modela. U SAD-u federalne rezerve otkupljuju obveznice SAD-a i na taj način financiraju američku Vladu, dok u Europskoj uniji privatne banke i poslovne banke posuđuju novac od Europske središnje banke, a onda ga plasiraju u gospodarstvo ili u državu. Kamata po kojoj se od centralnih banaka dobiva novac je 0,25%, odnosno 0,5%, dok je u Hrvatskoj eskontna stopa 7%, a prije nekog vremena bila je čak i 9%. To je enormno visoko i upravo je zbog te kamatne stope neisplativo da poslovne banke u Hrvatskoj uzimaju novac od Hrvatske narodne banke, nego oni to rade kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. Znači, nakon što iznesemo te činjenice, prema meni Hrvatska narodna banka nema svrhu u Hrvatskoj. Zapravo nije tajna da se radi o mjenjačnici jer je tvorac te sintagme profesor Lovrinović s Ekonomskog fakulteta, bivši dekan. Kako bih u potpunosti objasnio građanima što se u Hrvatskoj događa, evo jedan vrlo lukav i perfidan način… Sustav je u Hrvatskoj takav da banke na jedan legalan način kamatare građane, dok inozemne matične banke legalno izvlače kapital van naše zemlje i time stvaraju jedan zatvoren sustav koji našu zemlju dovodi pred bankrot. Sve se to događa zato što se Hrvatska narodna banka, Hrvatski sabor i političari ne usude ili ne žele izboriti za pravedniji položaj naših građana spram bankarskog sustava.

Pressedan: Što mislite da biste kao novi predsjednik Republike Hrvatske mogli konkretno, unutar svojih ustavnih ovlasti, poduzeti protiv bankarskog sustava koji često kritizirate?
Predsjednik nije tako bespomoćan i bez ovlasti kako se građanima čini; predsjednik ima medije i ima pravo govoriti o problemima koji tište društvo te, kako mu piše u zakletvi, ima dužnost bdjeti i raditi na usklađenosti institucija u Republici Hrvatskoj. Jedna od institucija je i Hrvatska narodna banka. Ono što ja moram napraviti kao predsjednik je predstaviti rješenja za naše društvo. Znači, ako naše građane mori kriza, ja nešto moram napraviti i predložiti potencijalna rješenja. Ta rješenja su monetarna reforma i povratak otetog; to su jedina prava rješenja. Nikakve ustavne promjene i povlačenje sredstava iz EU fondova ne može sanirati rupe od nekoliko milijardi kuna, a da ne pričamo o problemu gospodina Kujundžića koji se bavi nekakvim crvenim zvijezdama i lustracijama. Ono što je pravo rješenje je radikalna promjena položaja banaka u društvu. Mi nismo protiv bankarskog sustava općenito, već protiv hrvatskog modela prema kojem banke imaju strahovitu prednost nad stjecanjem kapitala u odnosu na građane. I to jedan od glavnih razloga zašto smo sada u krizi.

Pressedan: Ako na idućim parlamentarnim izborima pobijedi HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom, mislite li da biste na realizaciji Vašeg programa mogli surađivati s takvom vladom?
Naravno da ne. Ne samo da ne bih mogao surađivati s takvom Vladom, nego ja takvoj Vladi ne bih potvrdio mandat jer se protiv HDZ-a vode istrage. Radi se o jednoj kriminalnoj organizaciji. Neka, ako je potrebno, nastane ustavna kriza, no oni, ako ja budem novi predsjednik Republike Hrvatske – neće sastaviti Vladu. Osim toga, oni ne razumiju ovaj problem s monetarnom reformom; žele nastaviti politiku s mjerama štednje, politiku rezova i politiku rasprodaje. To uopće nije tajna. Jedino što oni vide u svom programu je fokusiranje na EU fondove, ali to su smiješne količine novca u odnosu na naše stvarne državne potrebe. Naime, kad bismo i sav novac povukli iz fondova, ne bismo imali dovoljno sredstava za naš razvoj. To je klasična HDZ-ova demagogija. Svaka ozbiljna država mora imati alternativu, a to je po meni samostalna i suverena država s funkcionalnim institucijama te samoodrživim financijskim sustavom koji zadovoljava osnovne potrebe građana.

Pressedan: Ako pobijedite, kakav tim biste okupili za uspješno realiziranje programa?
Postoje ljudi s kojima želim realizirati svoj program i donijeti pozitivne promjene u našoj zemlji. Već sam naveo neke od njih i ti ljudi su mi dali javnu podršku. Prije svega zahvalan sam profesoru Kuliću, gospodinu Pavuni, gospođi Gajski, gospodinu Anti Laucu i mnogim drugim manje poznatim ljudima. Oni nikad nisu bili dio korumpirane oligarhije u našoj zemlji; oni nisu nikakvi najamnici. Oni su slobodnomisleći ljudi i pravi intelektualci te, prije svega, moralni ljudi. Naravno, ono što nisam spomenuo je to da bih raspisao referendum za povratak u polupredsjednički sustav ili čak uveo pravo veta predsjednika u parlamentu ako ne bih mogao realizirati svoj program unutar svojih ustavnih ovlasti.

Pressedan: Što se tiče vanjske politike, kako biste se kao novi predsjednik postavili prema Palestini? Biste li ju priznali kao suverenu i samostalnu državu ili biste čekali neki opći konsenzus? Kako komentirate krizu u Ukrajini i smatrate li da je Rusija u tom slučaju prekoračila svoje ovlasti koje ima kao susjedna zemlja?
Smatram da svaki narod ima pravo borbe za slobodu, za svoju neovisnu državu. Mi se prije svega moramo sjetiti koliko je Hrvatskoj bilo teško za vrijeme Domovinskog rata kada se borila za svoju samostalnost te koliko smo dugo i naporno čekali da na podršku. Ono za što se prije svega zalažemo je mir pa tako i za mir na Bliskom istoku. Mislim da bi priznanje Palestine, koja je daleko slabija u tom sukobu, itekako pridonijelo bržem rješavanju krize na tom prostoru.
Što se tiče krize u Ukrajini – uzroka je puno, a povod samo jedan. Naravno, postoje razne interesne sfere na tom području, a to je geopolitika. Mislim da Rusija nije puno izašla iz svojih ovlasti i, na kraju krajeva, sjetimo se samo što je bilo s Kosovom te ima li pravo ondje narod odlučiti o svojoj sudbini kao što ima na Krimu. Smatram da ima pravo odlučiti i osnovati samostalnu federaciju i tu novu državu pripojiti kome želi. Što se tiče rješenja tog sukoba, ja bih rado pozvao sve strane – Ukrajinu, Rusiju, Europsku uniju i SAD – da iznađu rješenje za mir na tom prostoru i postignu neku vrstu konsenzusa. No, s obzirom na politiku mojih prethodnika i uništavanje institucije predsjednika, smatram da ne bih imao nikakav utjecaj na tu krizu.

Pressedan: Hrvatska je sada punopravna članica Europske unije. Kao novi predsjednik, kako biste Vi riješili otvorena bilateralna pitanja sa Slovenijom i kako biste se postavili prema Srbiji po pitanju sporne ratne odštete i popisa miniranih područja?
Što se tiče odnosa sa Slovenijom i otvorenih pitanja granica, problem treba rješavati jasnim stavom Republike Hrvatske i zaštitom nacionalnih interesa, a to bismo prije svega postigli proglašenjem isključivo gospodarskog pojasa. Što se tiče otvorenih pitanja sa Srbijom, definitivno ne bih toliko čekao na rješenje kao što je bio slučaj do sada niti bih dozvolio toliko odugovlačenje rješenja problema kao što je do sada radila Srbija. Kao predsjednik ove zemlje, na sve diplomatske načine prisilio bih ih na rješavanje otvorenih pitanja, a to uključuje pitanje poginulih i nestalih te svih bogatstava koja su otuđena u ratu. U protivnom ne bih podržao njihov ulazak u Europsku uniju.

Pressedan: Hrvatska je sekularna država. Jeste li pobornik revizije Vatikanskih ugovora ili smatrate da su ovi ugovori povoljni za Hrvatsku?
Smatram da ovi ugovori nikako ne idu u korist Hrvatske te se duboko zalažem za reviziju Vatikanskih ugovora. Kao što znate, Hrvatska jedva da može ispoštovati financijske obveze prema Katoličkoj crkvi zbog trenutne financijske situacije, zbog BDP-a i zbog visokog stupnja nezaposlenosti. U slučaju revizije ugovora, predlažem poseban sporazum, kao i sa svim ostalim vjerskim zajednicama, prema kojem će se na jedan transparentan i pravedan način urediti financiranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Pressedan: Ako budete izabrani za novog predsjednika Republike Hrvatske, što ćete prvo napraviti?
Ako budem izabran, prvo ću osnovati savjet predsjednika za sva područja – od ekonomskih do političkih pitanja – ali zasigurno ne bih surađivao sa sadašnjim ljudima, već bih postavio svoje ljude za koje sam siguran da nisu bili dio koruptivne oligarhije i za koje znam da su ljudi od moralnog integriteta. Nakon toga bih napravio promjene u kadru, vojsci, diplomaciji i tajnim službama, a time bi se polako stvorio temelj za zdraviji sustav. Intenzivno bih radio na ostanku mladih u Hrvatskoj i povećanju zaposlenosti. Naravno, unutar svojih ovlasti.

Pressedan: S obzirom na Vaše godine, što biste poručili mladima koji sve više odlaze u inozemstvo?
Mladima bih poručio da se bore i ostanu u ovoj zemlji jer jedino s novim i mladim ljudima možemo nešto napraviti – neki pozitivan pomak te modernu i naprednu zemlju. Smatram da se danas mladi premalo bore protiv sustava te da su premalo politički angažirani. Ovim putem ih pozivam da izađu na izbore jer to je jedini način na koji će se njihov glas čuti.

?>