AMERIČKA NOVINARKA TERRA CHAPEK: Novinari trebaju izazivati autoritete!

Terra Chapek američka je novinarka, izdavačica, nakladnica i stručnjakinja za komunikacije. Dugi niz godina bavi se novinarstvom i medijima. Prošle godine posjetila je Hrvatsku i Sveučilište Sjever, a govorila je o novim trendovima u elektroničkim medijima i o međunarodnom književnom projektu.

Recite nam nešto o sebi.

Novinarka sam i stručnjakinja za komunikacije iz SAD-a. Dosad sam radila kao reporterka, urednica novina, izdavačica knjiga te kao proposal i grant writer.

Nedavno ste posjetili Hrvatsku. Koji je bio razlog posjete i kako Vam se svidjelo?

Prošle jeseni provela sam nekoliko mjeseci u Zagrebu i vrlo mi se svidjelo. Bila sam i dvaput prije toga, tako da sam stekla mnogo prijatelja. U Hrvatsku sam se brzo zaljubila.

Glavni razlog posjete, osim novinarstva, bila je i organizacija nekoliko radionica o tome kako hrvatski autori mogu objavljivati na engleskom jeziku. Velika sam zastupnica promoviranja prevedene literature u SAD-u, a ovdje sam upoznala i različite ljude kako bih pripremila srodan mrežni časopis koji planiram objaviti. S obzirom na to da sam imala honorarni posao koji sam mogla raditi iz bilo kojeg dijela svijeta, iskoristila sam priliku da putujem te sam bolje istražila Hrvatsku i susjedne zemlje.

„Ljudi kritiziraju novinare upravo zato što imaju utjecaj.“

Spomenimo i novinarstvo. Zašto ste izabrali ovo zanimanje?

Oduvijek sam voljela pisati, stvarati i učiti. Ovo polje nudilo je sve to zajedno, i to ukomponirano na značajan način u stvaran posao. Imam nezasitnu znatiželju za upoznavanjem svijeta oko sebe, a kao novinar, nikad ne prestaješ učiti i raditi nove stvari.

Iz osobnog iskustva, koje su prednosti i nedostaci u novinarstvu?

Najprije ću spomenuti nedostatke. Nije dovoljno plaćeno, dosta je stresno, a satnica rada je neuobičajena. Što god radio, netko će uvijek reći da to radiš krivo. Poslovi u području novina i časopisa u Americi znatno su se smanjili u posljednjih 20 godina. Zbog toga je vrlo teško pronaći posao, a još teže steći položaj na kojem se možeš baviti ozbiljnim novinarstvom.

Koje su pozitivne strane? Posao je poprilično uzbudljiv i fleksibilan jer si usred događanja te aktualnih i važnih problema u svijetu. Ljudi kritiziraju novinare upravo zato što imaju utjecaj. Zapravo si istraživač informacija, koji može pisati o pronađenom. Nema mnogo takvih zanimanja. Iako je teško pronaći tradicionalne novinarske poslove, vještine iz ovog područja mogu se prenijeti u razna druga područja – u odnose s javnošću u politici ili neprofitnim organizacijama, u marketing, u poslovno pisanje i u izdavačke industrije. Trenutno razdoblje vrlo je uzbudljivo za početak bavljenja ovim poslom. Internet je promijenio baš sve: vijesti i informacije prenose se na potpuno drugačije nego što su prenosile prije 20 godina, a tek dolazi još promjena. Istina je da ljudi ne čitaju novine kao što su nekad, ali nikad nisu bili toliko izloženi medijima!

„Za stjecanje novinarskih vještina potrebno je usmjeravanje i vježbanje. Dublje razumijevanje svijeta ne javlja se iz čistog talenta.“

Vjerujete li da budućim novinarima još uvijek treba formalno obrazovanje ili je u pitanju talent?

Ja sam završila preddiplomski studij iz područja novinarstva te diplomski iz pisanja i izdavaštva. Oba iskustva bila su neprocjenjiva, tako da smatram da je formalno obrazovanje korisno. Mislim da je važno razumjeti današnje mjesto novinarstva u društvu i isklesati vještine koje te čine dobrim ili dobrom u onome što radiš. Pisanje, a pogotovo ono činjenično, zapravo je postupak organiziranja informacija i ideja, a taj se proces može naučiti. Talent je subjektivan i nije zapravo vidljiv sve dok se ne steknu vještine, za što je potrebno usmjeravanje i vježbanje.

Dodatno, dobar novinar trebao bi biti intelektualno potkovan. Treba biti dobar u istraživanju, u postavljanju pitanja i u zapisivanju bilješki – sve ove vještine steknu se tijekom školovanja. Ne znam za novinarske škole u Hrvatskoj i u Europi, ali studenti novinarstva u SAD-u imaju nekoliko kolegija iz područja ekonomije, političkih znanosti, povijesti, matematike, biologije, književnosti… Navedeno se može naučiti samostalno, ali dublje se razumijevanje svijeta ne javlja iz čistog talenta.

„Ako je netko sposoban pisati o raznolikim temama, kasnije će se lakše snaći.“

 U koliko bi područja novinar trebao pisati? Je li potrebno opredijeliti se isključivo za jedno?

Zanimljivo pitanje. Mislim da ne postoji čaroban broj. Važno je da mladi novinari pišu u raznim područjima jer će im to proširiti buduće prilike i postat će bolji pisci. Jednostavnije je napisati nešto dobro u području vlastitih interesa nego nešto što smatraš dosadnim. Dobar novinar mora znati istražiti svaku temu i napisati dobar članak, i to na način da ga svaki čitatelj razumije. S obzirom na to da novinari često pišu samo o jednoj temi, s vremenom se fokusiraju baš na to područje jer o tome znaju mnogo više. Ponekad je i potrebno određeno znanje jer je publika za koju se piše često stručna. Općenito gledajući, ako je netko sposoban pisati o raznolikim temama, kasnije će se lakše snaći.

Možemo li usporediti situaciju u novinarstvu ako pričamo o Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama?

Novinarstvo u Hrvatskoj i kod nas zvuči i izgleda poprilično slično. S obzirom na to da su ih kupile strane veće industrije i korporacije koje stavljaju prihod iznad kvalitete, mediji su sve komercijaliziraniji. Trenutno je manje novinara u Americi u odnosu na prije 30 godina. Smanjilo se osoblje redakcija i manje je urednika i reportera, zbog čega je više grešaka, sadržaj je manje kvalitete i malo je istraživačkih priča.

„Nisam sigurna u to koliko su novinarski programi u Europi praktično orijentirani.“

Nudi li Europa dovoljno dobre škole u tom području?

Nisam sigurna. Ali koliko sam čula o europskim programima, studiji novinarstva više su bazirani na teoriji od američkih. Većina američkih odsjeka za novinarstvo ima mnogo praktičnog rada. Profesori u mojoj školi bili su bivši novinari s visokim diplomama ili gosti koji trenutno rade u tom području. Naši napredni kolegiji bazirali su se na tjednim publikacijama. Pisali smo, uređivali, fotografirali i dizajnirali pod budnim okom i uz podršku iskusnih profesionalaca, tako da sam se osjećala spremnom za tržište rada. Nisam sigurna u to koliko su novinarski programi u Europi praktično orijentirani.

Prošle ste godine posjetili Sveučilište Sjever. Kako su Vam se svidjeli studijski programi i ponuđeno?

Bila sam vrlo impresionirana profesorima i studentima. Svi su ispitivali izvrsna pitanja. Smatram da program nudi trening kakav studenti i trebaju. Nažalost, mrežne stranice Sveučilista Sjever ne razumijem, ali izgledaju vrlo dobro.

„Od današnjih novinara zahtijeva se mnogo više od samog pisanja.“

Koje savjete imate za buduće novinare?

Studentima bih rekla da sakupe što više iskustva prije završetka studija. Budite prilagodljivi i spremni na primjenu svojih vještina na kreativan način. Učite što više o novim tehnologijama. Od današnjih novinara zahtijeva se mnogo više od samog pisanja. Većina stvaralaštva sada je multimedijalna, tako da su potrebne brojne računalne vještine, znanja o fotografiji, videu i internetu. Sve to bit će dio budućnosti novinara.

„Novinari trebaju postavljati važna pitanja i izazivati autoritete!“

Kako bi se ovo područje moglo poboljšati i dobiti drugačiju perspektivu?

Novinarstvo je općenito postalo dosta iskomercijalizirano i pristranije nego što bi trebalo biti. U SAD-u je pravi izazov održavati kvalitetu i integritet između reklamne prodaje i novinarske etike. Izvori vijesti trebali bi plaćati ljude kako bi stvarali medije, ali novinari se trebaju fokusirati na stvaranje kritičkog, balansiranog sadržaja koji nije pod utjecajem oglašivača, financijera i politike. Novinari trebaju postavljati važna pitanja i izazivati autoritete, a to je u trenutnoj ekonomskoj i političkoj klimi u svijetu vrlo teško.

Koji su Vaši budući planovi?

Trenutno honorarno pišem i uređujem u Portlandu i Oregonu te radim na objavljivanju mrežnog časopisa za međunarodnu književnost, koji bi se u budućnosti mogao proširiti i u druge oblike pisanja. Naš prvi broj fokusirat će se na hrvatskim piscima i trebao bi izaći ovo ljeto. Primamo prijave, stoga, ako želite saznati više o našem radu, sve možete pročitati ovdje.