Studenti i gimnazijalci kroz interaktivnu radionicu naučili prepoznati lažne vijesti

Studenti druge godine novinarstva Andrea Kljaić i Marko Jerleković u četvrtak, 19. travnja 2018., pod mentorstvom doc. dr. sc. Lidije Dujić održali su radionicu „Lovci na lažne vijesti“ u sklopu manifestacije Dani medijske pismenosti. Manifestacija se održava od 19. do 21. travnja u 39 gradova Hrvatske, ali i tijekom druge polovice travnja te početkom svibnja. Brojnim događanjima i aktivnostima želi se informirati i educirati djecu, roditelje, nastavnike i odgojitelje o važnosti medijske pismenosti.

Lažne vijesti riječ godine

Na početku radionice profesorica Dujić studente prve godine novinarstva i gimnazijalce upoznala je s istraživanjem Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a čiji su rezultati zabrinjavajući i ukazuju na važnost medijskog opismenjavanja mladih.

„Došli smo u miru, s prijateljskim namjerama“ – našalila se profesorica Dujić započevši priču o lažnim vijestima i osvrćući se na Collinsov rječnik koji je „lažne vijesti“ proglasio riječju 2017. godine. Riječ su u javnost pogurali predsjednički izbori u SAD-u kada je trenutni predsjednik Donald Trump kritizirao sve one medije koji se nisu slagali s njegovom propagandom i načinom dolaska na vlast. Nakon izbora upotreba riječi „lažne vijesti“ povećala se za 365 posto, objavljuje Collinsov rječnik.

Zašto ljudi u 2018. čitaju romane iz 1940-ih?

Kao dobar primjer profesorica Dujić izdvojila je distopijske romane Georgea Orwella („1984.“ i „Životinjska farma“) nastale nakon Drugog svjetskog rata. Prodaja romana „1984.“ buknula je nakon što je Kellyanne Conway, savjetnica Donalda Trumpa, u intervjuu iskoristila frazu „alternativne činjenice“ koje predstavljaju potpuno zanimarivanje informacija.

Također se osvrnula i na Orwellov „novogovor“ koji predstavlja jezik nove vlasti, a podrazumijeva informacije koje nisu prohodne i komunikativne. U novogovoru informaciju ne razumijemo već ju „preobučemo i potopimo“ i primimo na način koji odgovara službenoj istini, a ne onome značenju koje mi pridajemo informaciji.

Da vrijeme u kojem živimo ne voli stvari nazivati pravim imenom te da je preodijevanje činjenica postala svakodnevica pokazuje i fotomontaža dječjeg romana „Lažeš, Melita“ koja mu je promijenila naziv u „Iznosiš alternativne činjenice, Melita“. Alternativne činjenice, odnosno laži koje Melita iznosi u romanu, danas iznose mediji. U trci za stvarnošću koja kako se pokazalo nije onakvom kakvom bi neki htjeli da bude, problem nastaje u trenutku u kojem „ako je sve vijest, onda više ništa nije vijest i ako su svi novinari, onda više nitko nije novinar.“

„Nijedna vrsta primjera koju sam naveo nije im bila posebno iznenađenje“

Nakon kratkog uvida u to što su lažne vijesti, kako su nastale i zašto su problematične studenti druge godine novinarstva, Andrea Kljaić i Marko Jerleković, učenicima i studentima pokazali su primjere lažnih vijesti, od kojih su neki jako zabavili publiku.

Marko je publiku uputio kako prepoznati lažne vijesti te naveo kako smatra da od hrvatskih medija jedino Telegram nije „zaprljan“ lažnim vijestima.

Na pitanje misli li da je publiku iznenadilo što toliko ozbiljnih medija širi lažne vijesti, odgovara kako ne misli da ih je iznenadilo, „mislim da su ih očekivali i više jer ako je netko u kontaktu s njima onda su to oni i mi, tzv. digitalni urođenici. A i vidio sam na njihovim licima da im nijedna vrsta primjera koju sam naveo nije bila posebno iznenađenje“.

Svoj dio izlaganja Andrea ja započela videom koji jasno pokazuje kako nastaje lažna vijest. Naime, video prikazuje kozu koja se utapa te svinju koja pliva u pomoć i u konačnici spašava kozu. Začuđeni situacijom koju su vidjeli, studentima i učenicima pokazan je proces koji se morao proći kako bi svinja spasila kozu. Naravno, svinja nije dobrovoljno skočila u vodu i glumila spasitelja iz Baywatcha, ali većina koja je pogledala video tu je informaciju zaboravila i divila se „The Rock“ svinji.

Tko brži, njegova pobjeda

Nije nedostajalo ni interaktivnog dijela, Andrea je za učenike i studente na web stranici Kahoot! organizirala kviz o lažnim vijestima, a oni s najbržim prstima odnijeli su pobjedu.

Pobijedila je učenica trećeg razreda Gimnazije Fran Galović, Vita Dvekar, koja kaže kako nije očekivala pobjedu u kvizu te da su joj pitanja bila relativno laka. Viti se najviše dopao video o „The Rock“ svinji, a kaže kako joj je predavanje bilo zanimljivo i zabavno.

Smatra kako će nakon radionice moći bolje prepoznati lažne vijesti te naglašava kako je i prije čitajući sumnjala da su vijesti lažne „posebice o smrtima slavnih, ali nisam ni slutila do koje se sve mjere može ići“.

Andrea je nakon radionice komentirala kako je zadovoljna znanjem u kvizu. Iznenadili su je gimnazijalci koji su u „više navrata bili prvi na ljestvici te na kraju odnijeli pobjedu“. S druge strane, Marka nije iznenadilo što je učenica odnijela pobjedu, „potpuno mi je logično da netko od gimnazijalaca odnese ovu pobjedu. Oni su sada na radnoj temperaturi jer se spremaju za maturu, a naši brucoši su kao i mi lani u ovo vrijeme, pod dojmom sunca i kave, baš ih briga za lažne vijesti“.

Pozitivne kritike

Na samom kraju vesele radionice studenti prve godine, Ivan Gložinić i Isabella Ban, iznijeli su svoje dojmove i odgovorili na nekoliko pitanja.

Ivan je rekao kako mu se svidjela radionica zato što je bila „interaktivna i zanimljiva te da se na zanimljiv način može skrenuti pozornost na ovaj problem“. Također je nadodao kako takav način prijenosa vijesti „može stvoriti paniku kod ljudi ako se prenese vijest prema kojoj je netko nekoga napao, može se stvoriti opća panika“.

Još jednu pohvalu prezenteri su dobili i od Isabelle kojoj su prezentacije bile „genijalne, predavanje zanimljivo, a igra na kraju – odlična“. Nada se kako će nakon radionice moći lakše prepoznati lažne vijesti.

Voditeljica Sveučilišne knjižnice, Antonija Mandić, smatra da je danas najvažnije biti medijski pismen upravo zbog medija i tehnologije koji nas svakodnevno okružuju. Osvrće se i na djecu za koju kaže kako su „stalno bombardirana različitim medijima“, a posebno naglašava kako je medijska pismenost ključ snalaženja u svakodnevnom životu. Smatra kako su moguće metode medijskog opismenjavanja radionice kao ova koje izravno ukazuju na probleme.

Pljesak na kraju značio je samo jedno – radionica je prošla uspješno. S time se slaže i Andrea koja komentira da je „interakcija bila ugodna, a publika impresionirana našim materijalima i iznenađena prisutnošću lažnih vijesti u medijima“. Smatra kako su studenti i učenici svjesniji situacije koja je sve prisutnija u medijima. Dodaje kako će, ako budu kritički promišljali o tekstu koji čitaju, izbjeći upadanje u vrtlog manipulacija.