"Djeluj. Biraj. Utječi" - Pressedan
Uncategorized

U srijedu, 7. svibnja 2014. godine, u prostorijama knjižnice Fran Galović u Koprivnici održana je radionica pod nazivom „Spasimo EU – izbore“. Radionica je rezultat suradnje knjižnice i  Zaklade Friedrich Ebert.

Prezentaciju o Europskim izborima, Parlamentu i Uniji održala je Ana Laća, asistentica u Europskom parlamentu, a moderator radionice je bila Blanka Smoljan iz Zaklade.

Pozivu na radionicu su se odazvali učenici Srednje škole Koprivnica i Gimnazije Fran Galović. Okupljenima se na samom početku obratila zamjenica gradonačelnice Vesne Želježnjak, Melita Samoborec koja je iskazala zadovoljstvo što je organiziran takav vid informiranja o izborima za Europski parlament. Osvrnula se i na prošlogodišnje izbore na koje je izašlo svega 20, 84% građana te istaknula kako nije dobro što smo novi u ovim izborima, a „već ih moramo spašavati“.

Radionica je bila podijeljena na tri djela. Prvi dio izlaganja – prezentaciju pod nazivom „EU izbori i Europski parlament“ održala je Ana Laća. Iznijela je najvažnije podatke o Europskoj uniji, Parlamentu i izborima.

Europski parlament ima nekoliko sjedišta –u Strasbourgu, gdje se održavaju redovne mjesečne sjednice. Sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice održavaju se u Bruxellesu, gdje su smještene i ostale institucije Unije, a Tajništvo Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.

Prilikom prezentiranja objasnila je strukturu, sastav i rad parlamenta. Hrvatska sada ima 12 predstavnika, a od idućeg mandata nakon izbora imat ćemo 11 zastupnika u Parlamentu. Izborni prag u RH iznosi 5%, što znači da sve liste koje na izborima ostvare manje od 5% glasova se ne računaju. Okupljene je zanimalo kako zastupnici sjede u parlamentu. „U parlamentu imate devet političkih grupa. Najveća je Europska pučka stranka sa 275 zastupnika. Najmanja je, neformalna politička grupa, a to je 29 nesvrstanih zastupnika koji djeluju samostalno, neovisno bilo koje grupe.“ – objasnila je Laća. Parlamentu trenutno broji  ukupno 766 zastupnika, no broj će se smanjiti na 751 zastupnika.

U zemljama Europske unije, izbori se održavaju između 22. i 25. svibnja 2014. godine. U nekim zemljama više je izbornih dana. U Hrvatskoj se izbori za Europski parlament održavaju samo u nedjelju, 25. svibnja 2014. godine. Birališta će biti otvorena od 7 do 19 sati. U Luksemburgu, Belgiji, Cipru i Grčkoj postoji zakonska obveza glasovanja. Ako netko ne izvrši svoju građansku dužnost, slijede sankcije u vidu novčane kazne. Zanimljivo je kako okupljeni srednjoškolci smatraju da bi takav sustav obveznog glasovanja trebao postojati i u Hrvatskoj.

Što usvaja Europski parlament, a da konkretno utječe na naše živote? U izlaganju je okupljenima prezentirano nekoliko primjera projekata i zakona koje donosi Parlament. Jedan od izdvojenih je izglasana direktiva da će svi punjači za mobitele morati biti univerzalni, što znači da će svi proizvođači mobitela koji će htjeti svoje proizvode prodavati u zemlje Europske unije morati uskladiti punjače u roku od tri godine, prema spomenutom pravilniku i donesenom zakonu. Gospođa Smoljan je nadodala kako se tom odlukom želi smanjiti količina otpada koja iznosi oko 51 tisuću tona kablova čime bi se uz olakšavanje života štitio i okoliš. Druga važna odredba koja će stupiti na snagu jest da će „europsko nebo postati jedinstveno“ – što će putnicima olakšati i pojednostavniti putovanja jer će letovi kraće trajati što će se omogućiti nesmetanim letom aviona europskim nebom bez dosadašnjih nekih „okolnih ruta“. Vezano uz putovanja, usvojen je i set pravila koji štiti prava putnika kojim se u slučaju naknadnog otkazivanja nekog djela izleta ili cjelokupnog putovanja, mijenjanja cijena i sličnih poteškoća štite prava putnika, vraća im se novac ili pak osigurava plaćen put . Laća je najavila i ukidanje roaminga – „U cijeloj Europskoj uniji vrijedit će cijene koje plaćate u svojoj državi.“

Spomenuta je i politika EU kako bi se spriječilo nasilje nad ženama te kako se vodi kampanja kako bi žene i muškarci bili jednako plaćeni za isto radno mjesto – „Do sada je slučaj kako su muškarci plaćeni u prosjeku 16% više za jednak rad koji obavljaju kao i žene.“ Na ravnopravnosti spolova se intenzivno radi, a određeno je kako će do 2020. godine na upravljačkim mjestima velikih kompanija  morati biti 40% žena.

Budućim studentima predstavljen je program ERASMUS – program mobilnosti zahvaljujući kojem studenti mogu pola godine boraviti na sveučilištima diljem Europe, a troškove pokriva Europska unija.

Drugi dio radionice nosio je naziv „Vaši argumenti su važni“ gdje su okupljeni  imali priliku ispuniti kratak upitnik o izborima te iznijeti slažu li se ili ne sa navedenim tezama. Neke od njih bile su: „Europa je birokratizirana, a glas građana u Europi se ne čuje“, „Baš me briga što će biti s Europom, ona je predaleko od mene i mojih interesa“, „Građanima bi trebalo dati više mogućnosti pri donošenju odluka u EU.“  Nakon toga je uslijedila diskusija okupljenih o tezama u kojoj su svi imali prilike reći što misle o njima i iznijeti argumente za ili protiv.

Pri kraju diskusije, mlade je zanimalo kolika je plaća europarlamentarca i jesu li one jednake za sve. Odgovor je dala Ana Laća –„Jednake su plaće za sve. Bruto plaće, prije oporezivanja iznose nešto manje od 8 tisuća eura. Plaće se oporezuju prvo u Belgiji, gdje se plaćaju doprinosi i ta plaća padne na 6 tisuća eura. Nakon toga se oporezuju u Hrvatskoj, tako da ta plaća iznosi između tri i pol i četiri tisuće eura“, što je oko 26 do 27 tisuća kuna.

Treći i posljednji dio radionice je bio „Europski parlament iznutra“, gdje je Ana Laća opisala svoj radni dan u Parlamentu. „Radni dan, formalno je od ponedjeljka do petka od 9 do 18 sati, međutim u praksi to je puno duže. Osobno dolazim u ured prije osam.“ Što se tiče zastupnika, iznijela je kako se događalo da „u raspravi u 11 i pol sati navečer pet zastupnika sudjeluje u raspravi o nekoj temi i to su pet Hrvata“, a  ostali zastupnici, drugih zemalja to nazivaju „malom školom hrvatskoga jezika.“

„Formalno, svaki zastupnik ima pravo dovesti 110 građana godišnje u Europski parlament na način da se njihov posjet, ne u potpunosti plati, ali neki dio sredstava se dodijeli zastupniku da se troškovi putovanja pokriju.“ Ta prilika pruža se građanima koji žele Parlamentu i Uniji prikazati neki svoj projekt, zamisao, problem.  Kao primjer, Ana Laća je navela slučaj kada je u Parlament dovedeno 11 učenika sa malih hrvatskih otoka koji u školu putuju na kopno čime se parlamentarce željelo upoznati sa problemima otočana i čestim poteškoćama vezanima uz školovanje i nedostatak škola na otocima.

Europski parlament pruža mogućnost stažiranja u uredu nekog zastupnika. Stažiranje je moguće ostvariti u uredima sjedišta parlamenta, ali i unutar granica Hrvatske. Prilikom prijave za stažiranje putem javnog natječaja, nije presudno radno iskustvo studenata već aktivnost tokom studiranja – „ono što vam se doista gleda jest da ste aktivni tokom studiranja – da volontirate i sudjelujete u nekim projektima.“

Radionica je zaključena porukom kako svi zastupnici iz Hrvatske u Europskom parlamentu surađuju i bore se za dobrobit Hrvatske i interese hrvatskih građana, druže se i žive, neovisno o stranačkoj boji i mjestu u Parlamentu. Dovoljan poziv svima da isto tako, neovisno na stranačko opredjeljenje izađemo u nedjelju 25. svibnja 2014. godine na izbore i odaberemo 11 predstavnika koji će braniti naše interese u Europskoj uniji. „Djeluj. Biraj. Utječi.“

Sve dodatne informacije možete pronaći na službenim stranicama Ureda za informiranje u RH: http://www.europarl.hr/ ili na Facebook stranicama Ureda za informiranje https://www.facebook.com/europarl.hr?ref=br_tf

?>