Bizaran život Salvadora Dalíja
Povodom Dalíjeva 111. rođendana, donosimo vam biografiju i zanimljivosti iz života toga ekscentričnog genija. Nazvan čudom od čovjeka, jedan je od najpoznatijih i najbizarnijih umjetnika svih vremena, koji je djelovao u vrijeme nadrealizma.
Salvador Dalí rođen je 11. svibnja 1904. u Figueresu (Španjolska). Odrastao je s ocem Salvadorom Dalíjem Cusiom, ateistom, i majkom Felipe Domenech Ferrés, katolkinjom, što je utjecalo na Dalíjevo ponašanje, ali i umjetnost. Njegov dobar odnos s majkom omogućio mu je kreativnost, ali mu je loš odnos s ocem donio divlje i maštovite umjetničke podvige.
Njegovo je ime odzvanjalo 1920-ih kada je izbačen iz Akademije za umjetnost San Fernando u Madridu jer je odbio usmeno ispitivanje teorije umjetnosti, smatrajući da su ispitivači nesposobni suditi mu. Nakon toga putuje Parizom i susreće Andréa Bretona koji ga upoznaje s nadrealizmom, a Dalíjevi radovi kasnije postaju još bizarniji, čak i groteskni.
Krajem 1930. upoznaje glasovitog Sigmunda Freuda, čija je teorija psihoanalize poprilično utjecala na njegovu umjetnost. Kako bi pobjegli od Drugoga svjetskog rata, Dalí i njegova žena Gala 1940-ih sele u Ameriku. Tijekom njihova života u Americi, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA) predstavio je Dalíjeve radove, a on se počinje baviti filmskim radom te surađuje s Waltom Disneyjem i Alfredom Hitchcockom.
Dalíjev poslijeratni slikarski period obilježen je tehničkim virtuozitetom i zanimanjem za optičke iluzije, znanost i religiju, pa je to razdoblje nazvao nuklearni misticizam. Osim slikarstva, izrađivao je razne predmete, a jedan je od prvih umjetnika koji je hologram koristio u svrhu umjetnosti. Njegova žena Gala umire početkom 1980-ih, a on slika sve manje. U Figueresu, svomu rodnom gradu, umire 23. siječnja 1989., u 84. godini života.
Njegovo je najpoznatije djelo Postojanost pamćenja (Mekani satovi) iz 1931.
Iako su ga mnogi smatrali izrazito maštovitim, često je radio bizarne i čudne stvari kako bi privukao pozornost na sebe, što je dovelo do toga da se čak i njegova umjetnost stavi sa strane. S obzirom na to da smo saznali većinu toga o njegovu urnebesnom životu, donosimo vam i neke zanimljive činjenice koje će još jednom potvrditi da je Salvador Dalí jedan od najčudnijih umjetnika ikad:
Dalí je za kućnog ljubimca imao ocelota Babou, koji mu je bio inspiracija za njegova umjetnička djela, a vodio ga je svugdje. Jednom je prilikom s njim i suprugom Galom bio u restoranu na Manhattanu, a svi su se gosti i osoblje preplašili, na što je on mirno reagirao i rekao da je to normalna mačka koju je obojio u op art-dizajn.
Kako bi bio još kreativniji i bolji, kada bi zaspao na stolici, držao je metalni ključ u svojim rukama. Ispod toga bila je metalna ploča pa bi, svaki put kad bi zaspao, ključ ispao iz njegovih ruku i pao na metalnu ploču, što bi izazvalo buku i probudilo ga. Osim toga, imao je tehniku stajanja na glavi sve dok ne bi osjetio da će se onesvijestiti, vjerujući da će tako postati polulucidan te da će mu to pomoći kod umjetnosti. Nazvao je svoje metode paranoik-kritička metoda – uz promijenjenu je svijest, kao što je sanjanje ili meditacija, mogao uzeti inspiracije iz uspomena tih stanja.
Salvador Dalí bio je obožavatelj, vjerovali ili ne, Hitlera. Većina se nadrealista tijekom nacizma udaljila od fašista i Hitlera, ali ne i on. Jedna njegova slika – koja na prvi pogled sliči kao krajolik s mirnim jezerom – zapravo je fotografija Hitlera okrenutog na bok! Kada su ga jednom prilikom upitali zašto je toliko fasciniran Hitlerom, Dalí je odgovorio: „Često sanjam o Hitleru kao što muškarci sanjaju o ženama.“
Glasoviti umjetnik nalazio je duboko značenje u – cvjetačama. Dalí je 1955. napunio svoj Rolls Royce s 500 kilograma cvjetače, koje je odvezao iz Španjolske do Pariza. Zatim je došao pred 2.000 ljudi i mirno rekao: „Sve završava s cvjetačama!“ Kasnije je novinaru objasnio da je zapravo fasciniran njezinim logaritamskim krivuljama.
Ako poznajete njegovu narcisoidnu stranu, ovo vas neće začuditi: nastupio je u kvizu Whats my line, u kojem su natjecatelji morali pogoditi profesiju i naziv tražeći da ili ne pitanja. Tako je neskromno izazvao pomutnju u igri tvrdeći da je pisac, TV osobnost, atletičar i cartoon-umjetnik, a jedan je ogorčeni natjecatelj gotovo odustao: „Ne postoji nešto što ovaj čovjek ne radi!“
