Željko Krušelj predstavio knjigu pod nazivom „Zarobljenici paralelnih povijesti“ - Pressedan
DRUŠTVO

Festival povijesti – Kliofest godišnja je manifestacija posvećena popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka, a festival je nazvan prema antičkoj grčkoj muzi Klio, zaštitnici povijesti. Glavni organizatori festivala su među ostalima Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest..

Za vrijeme Kliofesta održavaju se tribine, okrugli stolovi, predstavljanje knjiga, predavanja te radionice koje priređuju povjesničari, arhivisti, muzealci i nakladnici. Ove godine je doc. dr. sc. Željko Krušelj, predavač na Sveučilištu Sjever, novinar i povjesničar predstavio svoju knjigu pod nazivom „Zarobljenici paralelnih povijesti, Hrvatsko-srpska histografska fronta na prijelazu stoljeća“. Željko Krušelj u ovoj knjizi daje analizu historiografskih sukoba i polemika u jugoslavenskoj federaciji u razdoblju kasnog socijalizma, u osamdesetim godinama dvadesetoga stoljeća, kao i burnih rasprava o nacionalnoj povijesti neposredno nakon hrvatskog osamostaljenja. Riječ je o razdoblju zakašnjelog otkrivanja nove nacionalne povijesti, posebno kontroverznih i svjesno zataškavanih zbivanja i procesa u razdoblju prve i druge jugoslavenske države te tijekom kratkotrajne vladavine ustaškog režima.

Na predstavljanju knjige prisustvovala je i doc. dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić, također povjesničarka i profesorica na Sveučilištu Sjever, kao i Neven Budak i Jan Pelikan. „Željko Krušelj je mnogo više od profesora na Sjeveru. Njegovo radno iskustvo prije znanstvene karijere iskustvo je rada na različitim novinarskim poslovima tako da je zapravo njegovo ime vezano uz više važnih tiskanih hrvatskih medija od Poleta, Danasa, Večernjeg lista itd.“  istaknula je Najbar-Agičić te dodala kako je knjigu teško jednostavno opisati. „S jedne strane mogli bismo reći kako se radi o zbirci izvora budući da s u njoj objavljeni deseci novinskih tekstova samog autora knjige, dok jedan kraći, drugi dio predstavlja osobni, rekla bih memoarski tekst naslovljen u poglavlju Novinar na histografskoj fronti.“ – završava profesorica Najbar-Agičić.

Profesor Jan Pelikan, češki istraživač jugoslavenske povijesti rekao je kako je za njega ova knjiga važna prvenstveno jer je ona osvrt na njegovu mladost, na doktorantske korijene kada se započeo baviti Jugoslavijom i ovdašnjim tjednicima,. „Istaknuo bih kako je Krušelj izvrstan stilist, knjiga nije suhoparna i nije pisana znanstvenim stilom što je velika prednost.“ rekao je profesor Pelikan.

Željko Krušelj 1982. godine diplomirao je povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu kao i novinarstvo na Fakultetu političkih nauka (1982. godine). Kako kaže, kao mlad novinar našao se usred histografske fronte u doslovnom smislu, tada je bio nesvjestan svega što se događa oko njega i kakve posljedice svega toga mogu biti.

„Do ideje o pisanju ove knjige došao sam kroz razgovor s Damirom Agičićem, također povjesničarom i profesorom na Filozofskom fakultetu. U posljednjih nekoliko godina govorio mi je kako bih treba napisati što se zbivalo 80.-tih godina jer ljudi ne shvaćaju koje teme su tada otvarane, zašto se to događalo… Kriterij za tekstove u knjizi bio je jednostavan, trebaju biti zanimljivi današnjim čitateljima“ govori Krušelj i nastavlja „Prevladavaju tekstovi koji se tiču žrtava Jasenovca, direktnih sukoba koji se tiču funkcioniranja prve i druge Jugoslavije o čemu se danas ponovno raspravlja.“

Što se zaključka ove knjige tiče, autor je istaknuo kako hrvatsko-srpska historiografija nema nikakvih nesporazuma. Kako Krušelj kaže, tvrdi da na obje strane svi znaju sve, od izvora, tema, načina obrade tih tema itd. Kako je rekao, mi svi znamo sve, ali se služimo samo onime što nama odgovara i što služi političkim i ideološkim ciljevima jer nažalost, historiografija je na ovim prostorima uvijek bila politizirana.

Foto: Nina Mataković
?>