Zelena tranzicija na Sjeveru

Sudjelovanjem na panel raspravi pod nazivom „Zelena tranzicija u Hrvatskoj: Trošak ili prilika za nove poduzetničke izazove“ brojni gosti otvorili su i drugi dan Tjedna karijera na Sveučilištu Sjever u Koprivnici.

„U samom DNK Sveučilišta Sjever je jedna rečenica koja kaže da naš posao ne završava onog trenutka kada naši studenti diplomiraju, nego onog trenutka kada nađu posao u struci“, rekao je prorektor Sveučilišta Sjever u Koprivnici, prof. dr. sc. Mario Tomiša tijekom svog uvodnog govora u kojemu je još jednom opisao kako je cilj Tjedna karijera povezati studente i njihove buduće poslodavce.

Gosti današnjeg prvog panela bili su: Zvonimir Majić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te načelnik za gospodarenje otpadom, voditelj odjela za EU fondove Grupe Vindija Franjo Benjak, voditelj održivog razvoja i član sektora Poslovna održivost i zelena transformacija iz Podravke d.d. Matija Hlebar, član Uprave Komunalca d.o.o. Goran Međurečan, ravnatelj Gimnazije Frana Galovića u Koprivnici Vjekoslav Robotić te viši stručnjak za održavanje u Ini Josip Varga.

Majić je otvorio panel raspravu objašnjavanjem zašto je Europa krenula u zelenu tranziciju i samim time zašto je ona pokrenuta u Hrvatskoj. Govorio je o mnogim projektima koji se financiraju sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te o edukacijama koje drže za studente. „Ne znam da je i’ko ikad bio odbijen ako želi doći k nama odraditi praktičnu nastavu“, izjavio je nakon što je naglasio kako nude mogućnost odrađivanja  praktične nastave za studente.

„Ja na Sveučilištu Sjever mogu naći jedan cijeli tim“, rekao je Benjak te naveo nekoliko smjerova iz kojih bi mogao izvući ljude za „tim“. Objašnjavao je na koji je način Vindija krenula u zelenu tranziciju i kako su raspodijelili troškove. Naglasio je kako su svoje investicije usmjerili u obnovljive izvore energije, energetsku  učinkovitost, istraživanje i razvoj te upotrebu recikliranih materijala u njihovoj proizvodnji. Govorio je i o fotonaponskim elektranama koje također koriste i naglasio kako ih paniraju napraviti još sedam.

Matija Hlebar objasnio je u kojem kontekstu bi trebali razmišljati što se tiče zelene tranzicije. Spomenuo je klimatsku i ekološku krizu koje još nisu proglašene u Hrvatskoj, no mogle bi biti ako se situacija uskoro ne popravi. „Imamo jedan planet koji je ograničen i tom planetu mi svaki dan skidamo kožu zato jer nam trebaju neiscrpni izvori resursa da bi proizvodili sve ono što nama treba“, rekao je kako bi objasnio zašto treba što prije poboljšati stanje našeg planeta.

Vjekoslav Robotić opisivao je kako su to implementirali zelenu tranziciju u Gimnaziji Frana Galovića na način da to učenicima bude zabavno. Kao primjere naveo je gašenje svakog nepotrebnog rasvjetnog tijela, podešavanje slavina te podešavanje vodokotlića sa sedam litara na pet litri vode. Naglasio je i kako imaju „malu školu recikliranja“ i „malu školu zbrinjavanja kartonskog otpada“.

„Čisto da spomenem uz ovo da se Komunalac još bavi i mobilnosti. Dio vas koristi tu mobilnost, znači naše električne buseve… Zakaj sam spomenul tu mobilnost? Spomenul sam zato kaj ovu kompostarnu i ovaj mobilni dio vode vaši bivši studenti. Znači to očito pokazuje da Sjever pokazuje dobro da je pogodil struke koje nam trebaju “, izjavio je Goran Međurečan. Opisao je kako funkcionira recikliranje u Koprivnici, spomenuo je kante za papir, plastiku i biootpad koje se nalaze na kućnim pragovima, zelene otoke za metal i staklo te kontejnere za tekstil i ulje. Kako bi zaokružili priču recikliranja u Koprivnici idući im je korak napraviti sortirnicu.

Zadnji je gost panela, Josip Varga, opisao proces zelene tranzicije u Ini. Naglasio je i kako vraćaju CO₂ natrag u zemlju. Govorio je o elektranama i kako sve te projekte financiraju vlastitim troškovima. Studentima Sjevera poručio je kako se slobodno mogu prijaviti za posao na Ininoj web stranici.

Na samom kraju panel rasprave gosti su studentima dali mnoge savjete za buduće poslove u njihovim ili nekim drugim područjima. Jedan od savjeta bio je i da studenti moraju biti samouvjereni, ali ne previše jer samim time što izlaze s fakulteta i odlaze u stvarni poslovni svijet moraju biti svjesni da ipak ne znaju sve što bi trebali znati.

Izvor slike: Diana Matić