DRUŠTVO

Više od trećine mladih učestalo razmišlja o preseljenju u inozemstvo, 53 % ponekad razmišlja o tome, a 66 % zaposlenih mladih tvrdi da im financijski pomažu roditelji ili partneri, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

U sklopu projekta Za rad spremni provedeno je istraživanje putem mrežnog upitnika. Sudjelovalo je gotovo tri tisuće ljudi između 18 i 30 godina, od čega oko 77 % žena i 23 % muškaraca.

Rezultati istraživanja Mladi na tržištu rada pokazali su da je 65 % ispitanih nezaposleno, a 60 % mladih zaposlenih ljudi ima plaću ispod hrvatskog prosjeka.

Samo 35 % ispitanika radi na ugovor na neodređeno vrijeme, dok su ostali zaposleni na nestalnim i nesigurnim radnim mjestima. Zbog toga više od polovice ispitanika navodi da stalno osjeća uznemirenost, razdražljivost i napetost; više od 60 % osjeća nesigurnost, a čak 75 % zabrinutost.

Većina ispitanika smatra da su mladi nezaposleni, potplaćeni, nezadovoljni kvalitetom života i zabrinuti za svoju budućnost. Njih 42 % boji se gubitka posla, a 40 % strahuje da se neće zaposliti.

Velike su bojazni i od nemogućnosti financijskog osamostaljenja i osnivanja obitelji zbog nedostatka financijskih sredstava i preopterećenosti poslom.

Primjetna je rodna razlika u zapošljavanju: muškarci češće rade s ugovorima na neodređeno i dominiraju u privatnom sektoru, dok su žene češće zaposlene putem ugovora na određeno vrijeme u državnoj službi i civilnom sektoru. Unatoč tomu što žene postižu bolje rezultate tijekom školovanja, i dalje zarađuju manje od muških ispitanika.

Da im struka nije adekvatno cijenjena u društvu smatra 73 % ispitanih osoba, a 72 % smatra da je potplaćena. Iako su tijekom studija radili, volontirali ili usvajali dodatna znanja, istraživanje je pokazalo da je samo njih 40 posto od toga imalo koristi, odnosno zaposlilo se.

Gotovo svim ispitanicima razlozi za odlazak vezani su uz dobivanje posla, visinu plaće, mogućnost napredovanja, daljnju edukaciju te, općenito, bolje uvjete rada.

Više od polovice ispitanih na razmišljanje o odlasku navodi i stanje na području ljudskih prava, prevladavajući mentalitet i nedostupnost nekih proizvoda i usluga u Hrvatskoj.

?>