Za Okruglim stolom: Problem rodnih identiteta

Studentice prve godine novinarstva na Sveučilištu Sjever nedavno su posjetile HRT gdje su prisustvovale snimanju radijske emisije dr. sc. Irene Radej Miličić. Emisija Okrugli stol Trećeg programa Hrvatskog radija bavila se temom rodnih identiteta te njihovim prirodnim i društvenim aspektima. Glavne gošće emisije bile su dr. sc. Nataša Jokić Begić, dr. med. Jasenka Grujić Koračin i dr. sc. Vida Vukoja.

U jednosatnoj emisiji zanimljivi gosti elaborirali su trenutnu problematiku ove teme. Razgovaralo se o glavnim definicijama i distinkcijama, o razlikama između roda i spola, o tome tko su transrodne, a tko transseksualne osobe. Koliku ulogu imaju geni i kromosomi u razvoju ljudskog bića te na koji način osobe koje su binarne u podjeli spola prolaze kroz život? Zašto je pitanje rodnog identiteta i dalje skriveno?

Zašto društvo ignorira probleme roda i spola i koja je temeljna razlika tog binarnog sustava, objasnila je dr. med. Jasenka Grujić Koračin, specijalistica ginekologije i porodništva, koja ja navela da je spol biološko, a rod sociopsihološko određenje individue. Dok nam fenotipski spol određuje jesmo li muško ili žensko, psihički spol determinira rodni identitet.

Osuđivanje društva jedna je od najčešćih nuspojava zajednica u manjini, a cilj ove emisije bio je pojasniti i približiti tematiku rodnih identiteta širem krugu ljudi. S psihološkog stajališta, spol i rod također nemaju jednako značenje. Spol je percipiran kao objektivna stvarnost, dok je rod ono što mi pridodajemo toj osobi, odnosno naša subjektivna slika.

Dr. sc. Nataša Jokić Begić ukazuje na problem poimanja transseksualnih, odnosno transspolnih i transrodnih osoba. Transseksualne osobe su binarne – takve osobe od početka svog života znaju jesu li muško ili žensko, ali se njihovo tijelo i okolina ne slažu s tim. Transrodne osobe obuhvaćaju sve rodno nenormativne osobe i kod njih rod nije binaran – takve se osobe zapravo nalaze negdje između.

Je li takva podjela subjektivna ili objektivna? Pitanje je na koje ni danas mnogi stručnjaci nemaju odgovor. Činjenica jest da društvo može utjecati na problematiku transpolnih osoba kako bi se problem učinio rješivim. Nisu li svi ljudi različiti i nemaju li svi jednaka prava? Na društvu je da se educira i da se odmota pitanje od kojeg svi bježe, i to zato što će se rješavanjem problema rodnog identiteta riješiti i pitanje diskriminacije različitih osoba u zajednici.

S medicinskog stajališta, u Hrvatskoj postoje mnoge informacije o rodnim identitetima; međutim, i dalje je prisutan manjak pomoći takvim osobama u pogledu operativnih zahvata. Najčešće mogućnosti podrške prisutne su samo u psihološkom obliku. Pogledamo li edukacijski sustav, primijetit ćemo da se u hrvatskim medicinskim školama dobivaju saznanja o ovim pojavama, a na medicinskim se fakultetima ova tematika spominje minimalno. Mogućnost specijalizacije u tom području time je ograničena.

Zanimljivo je i da je transseksualnost zabilježena i kod drugih sisavaca (3 %). S obzirom na to da je postotak transseksualnih osoba vrlo malen, otvara se pitanje je li to razlog ignoriranja problema ili se možda radi o LGBT frenzy i pitanju jakog lobija?

Još jedan problem koji se tiče rodnog identiteta jest položaj u pravnom sustavu. Države poput Njemačke i Argentine uvele su treću kategoriju za spol te takvim postupkom omogućile ravnopravnost onih koji vode tešku borbu s birokracijom. Jedan mali korak značio bi puno onima koji se teško nose sa svojim postojanjem u okolini i društvu.

Jedna od važnih stvari za društvo zasigurno je olakšavanje života takvim ljudima. Nepotrebna stigmatizacija i osuđivanje dovode do stvaranja društvenih zidova. Pravi cilj društva mora biti prisutnost funkcionalne zajednice u kojoj se pojedinac ne osjeća izolirano.

Emisija Okrugli stol emitira se svaki ponedjeljak u 15 sati na Trećem programu Hrvatskog radija. Svi zainteresirani o ovoj temi mogu cjelokupnu emisiju poslušati ovdje.