Vlado Herzog – brazilski Hrvat i simbol demokracije

Dok se 9. prosinca 2022. u Katru na terenu odvijala prava drama (neki su je nazvali i „psihološkim trilerom“) između reprezentacija Hrvatske i Brazila, mi ćemo se ovoga puta prisjetiti jednoga drugog žanra – dokumentarnog filma.

 

Konkretno, riječ je o brazilskom uratku iz 1965. godine pod nazivom „Subterrâneos do futebol“ ilitiga „Nogometno podzemlje“. Glavni producent djela koje govori o obožavateljima nogometa u Brazilu bio je Vlado Herzog – mučenik i simbol procesa demokratizacije u Brazilu.

Borac za prava

Pravim imenom Vladimir, rođen je u Osijeku 1937. godine u židovskoj obitelji koja je nakon formiranja NDH emigrirala u Brazil, želeći izbjeći progon od ustaša i nacista. Stekavši bakalaureat iz filozofije na Sveučilištu u São Paolu, radio je kao novinar u većim brazilskim medijima.

Angažirao se u Komunističkoj stranci i kao aktivist borio protiv vlasti vojne hunte koja je sredinom šezdesetih preuzela vlast u Brazilu. Vlasti su ga u listopadu 1975. godine, kad je bio glavni urednik televizijske kuće TV Cultura, pozvale na „ispitivanje“.

Vladimir Herzog Izvor revistagalileu.globo.com

Prebili su ga i mučili, a kasnije toga dana, 25. listopada, njegovo je tijelo pronađeno u ćeliji u koju je zatvoren. U službenom dokumentu stajalo je da je „počinio samoubojstvo vješanjem“. Prije njega bilo je i 37 drugih sličnih „vješanja“, no Herzog je bio prvi toliko visokog profila da je pobudio reakciju javnosti.

Njegova se smrt smatra početkom kraja vojne diktature. Javnost nikad nije prihvatila da je Vlado počinio samoubojstvo, a savezni sud je kasnije potvrdio da to doista nije bio slučaj.

Vladina baština

U Herzogovu čast utemeljena je novinarska nagrada posvećena područjima amnestije i ljudskih prava, a 2009. je osnovan i institut koji nosi njegovo ime. Herzog je sa suprugom Clarice, koja je također glumila u dokumentarcu s početka priče, imao dvojicu sinova: Ivu i Andriju.

Ivo je 2013. istupio u javnosti s peticijom protiv José Marije Marina, tražeći njegovu smjenu s pozicije predsjednika Brazilske nogometne konfederacije i Komisije Svjetskoga nogometnog prvenstva 2014.

Marin je, naime, kao kongresni predstavnik u svojim govorima hvalio neke od pripadnika bivše brazilske vojne diktature. Godinu nakon SP-a Marin je osuđen na četiri godine zatvora u tadašnjem razvikanom korupcijskom slučaju FIFA-e.

Institut nastavlja prikupljati arhivsku građu o liku i djelu eminentnog novinara o kojem se u hrvatskoj javnosti nije puno pisalo. Osim toga, kao svoj zadatak postavili su i raspravljanje o ulozi novinara te novim medijima. Svakako se radi o hrvatsko-brazilskoj vezi koju valja pomnije istražiti.

Fotografije: Screenshot/Subterrâneos do Futebol i revistagalileu.globo.com