Veće zračenje ili veća kvaliteta života?

Vječna borba pesimista i optimista nastavlja se i kod 5G brzine

Sigurno ste se zapitali kako će svijet izgledati za 30 godina, kakve će inovacije ljudi izmisliti te što će se sve moći s njima? Možda nemamo odgovor na tu temu jer je to dug vremenski period za tehnologiju, ali donosimo Vam priču o 5G mrežama.

Kao i inače, imamo strah pred novim no je li taj strah opravdan ili ne? Hoće li nam 5G mreže omogućiti bolji svijet ili ne? Pa za početak mogli bi krenuti uopće od toga što su to 5G mreže. 5G predstavlja petu generaciju mobilnih mreža što i samo ime govori. Nakon 4G/LTE mreža koje su bile prvenstveno usmjerene na osiguravanja zahtjeva korisnika za novim podatkovnim uslugama, te osiguravanje velike brzine prijenosa, 5G osim još većih brzina koje nudi, donosi i niz novosti, poput malog kašnjenja u mreži, što će omogućiti nove primjene i nove usluge temeljene na mobilnim mrežama. Isto tako valja naglasiti da 5G mreže sa sobom nose manju potrošnju energije za rad, veću sigurnost za korisnike i drugo.

            Uvođenje mreže mora imati svoju svrhu pa  tako 5G mreža sa svim svojim prednostima ima potencijal ne samo da poboljša postojeće usluge (zbog povećane brzine prijenosa, veće sigurnosti i stabilnosti), nego da i u potpunosti transformira način na koji koristimo usluge ili stvori potpuno nove usluge i način korištenja uređaja oko nas. Štoviše, 5G zovu i industrijski mobilni internet, jer će s malim kašnjenjem u mreži omogućiti automatizaciju, veću efikasnost i fleksibilnost u proizvodnji i industriji općenito. Što bi značilo da bismo u nekoj bližoj budućnosti automobili mogli potpuno automatizirano voziti, kamioni bi se mogli voziti iz udobnosti fotelje u dnevnoj sobi, a mogli bismo i komunicirati na svim jezicima preko uređaja bez da znamo taj strani jezik i to sve zahvaljujući novoj mreži.

            Najviše pažnje moramo posvetiti mogućim nedostacima ove mreže koja je stvorena da poboljša trenutno 4G mrežu tako da bi trebala pokriti sve njezine nedostatke. Usprkos svim prednostima koje će nas dočekati  u medijima nas je dočekala velika „buka“ o zračenju i štetnosti tih mreža, koje navodno pojačavaju mogućnost pojave tumora. Kolika su ta nagađanja istinita ili neistinita dopuštamo Vam da sami prosudite na temelju onoga što smo saznali s dvije dijametralno suprotne strane.

            Temeljem razgovora koje smo proveli s Hrvojem Hadžićom, inovacijskim menadžerom telekomunikacijske tvrtke Ericsson saznali smo da nova 5G mreža neće imati zračenja od televizora koje trenutno posjedujemo pa ne bi trebali imati utjecaja na zdravlje i veću mogućnost pojave tumora.

Buka se u javnosti pojavila zbog malog problema s infrastrukturom koji sa sobom nose 5G mreže. 5G mreže rade na manjim frekvencijama, ali su brže, no zbog toga bazne stanice to jest odašiljači bi trebali biti gušći u odnosu na njihovu trenutnu gustoću. Ukratko na postojeći broj baznih stanica trebale bi se graditi nove, što automatski znači da ćemo biti više ozračeni no to su nam negirali iz tvrtke.

Kako svaka priča nije samo crna, ili samo bijela, pronašli smo i proučili tekstove jednog od najglasnijih protivnika najnovije tehnološke generacije fizičara prof.dr.sc. Davora Pavunu koji tvrdi: „Problem sa 5G za razliku od ovoga 4G koji je rasprostranjen je kao da pucate laserskim snopom. I ako mu padate u snop, to nije ugodno, već je ovdje problem s 4G da ako ga stavite blizu uha da je jako polje. A polje podgrijava stanice oko uha i temperatura u mozgu se podiže za 2°C što često dovodi do tumora.“

Problem kod ovako velikih razdora među mišljenjima je taj, što ni jedna ni druga strana nikad sve ne mogu sagledati objektivno. Tvrtka se povodi za svojim inovacijama i dostignućima, dok se dio znanstvenika priklonio tvrtkama ili su otišli u suprotnom smjeru. Većina studija koje smo pronašli kroz ovih 30 godina rada mreža govore o tome da je jedini utjecaj koje elektromagnetsko zračenje ima zagrijavanje tkiva. Također da bi se u Hrvatskoj izbjegla velika štetnost tih zračenja uvedene su vrlo stroge mjere koje su strože nego one u većini Europe, no hrvatski standardi bili su već stotinu puta poljuljani raznim aferama pa stoga mjere ne stoje baš na čvrstim temeljima. Koje frekvencije i koliko zrače mreže, definira HAKOM, prateći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te ministarstva zdravstva. Ono što najviše zabrinjava protivnike 5G mreža su problemi poput: nesanice, smanjene plodnosti i promjene srčanog ritma, i to kod ljudi koji žive blizu baznih stanica, no to su neutemeljene tvrdnje koje je Svjetska zdravstvena organizacija baš iz tog razloga odbacila.

Ovu temu ostavljamo vam otvorenom te prosudite sami jer oko jasnih zaključaka ne može se dogovoriti ni sama struka pa prosudite sami na temelju informacija ispod.

O 5G mrežama moramo spomenuti još neke stvari. Kao što smo i spomenuli morat će postaviti veći broj baznih stanica, a tko će to sve financirati? Mobilnim mrežama upravljaju operateri, tako da sve investicije kao i dinamika uvođenja 5G mreža ovisi o investicijama operatera. Država ubire naknadu za korištenje spektra, no budući da i država vidi koristi od 5G (kao alat za daljnje jačanje gospodarstva, jednake mogućnosti za sve građane, …), omogućila je besplatno korištenje spektra u testnim fazama koje traju još od prošle godine. No nakon testnog razdoblja koliko bi nas nova mreža mogla koštati? To su informacije koje još nemamo te nije poznato hoće li teleoperateri dignuti svoje cijene no jedno je jasno kao i kod uvođenja 4G mreža morat ćemo kupiti nova mobitele da bi mogli raditi na novoj mreži, što znači veliku zaradu mobilne industrije.

Saznali smo i to da Hrvatska neće puno kaskati za ostatkom Europe s uvođenjem 5G mreža kao što kasni za većinom stvari, no uvelike će kaskati za brzinom interneta na 5G mreži s obzirom na mjere koje kontroliraju mreže. Veliki broj zemalja u Europi ima komercijalno dostupne 5G mreže. Južna Koreja prva je pokrenula 5G mrežu početkom 2019. godine, te trenutno ima više od 4 milijuna korisnika. Nama bliže u Europi, komercijalno dostupne 5G mreže postoje npr. u Švicarskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Danskoj, dok se u Hrvatskoj komercijalna primjena 5G mreža može očekivati u drugoj polovici ove godine, potvrdio nam je Hrvoje Hadžić.

Možemo li realno očekivati tvrdnje navedene u uvodu o automatizaciji automobila, ili vožnji kamiona iz vlastitog doma? Odgovor nam je dao Hrvoje Hadžić: „Da je tako nešto moguće je već demonstrirano. Primjena u praksi se očekuje tek kada se ostvari niz drugih preduvjeta, između ostalog i dobra pokrivenost prometnica s 5G. No u konačnici će sve ovisiti o interesu tržišta. Bitno je da 5G sa svojim karakteristikima omogućuje takav ali i druge scenarije, a budućnost će pokazati što ćemo stvarno imati i kako će izgledati.“