Urednik Telegrama na Sjeveru: Od propisanih 160, radio sitnih 220 sati. Svaki prekovremeni bio je za džabe

Vedran Vrabec, jedno je od imena koje kao studenti Komunikologije, medija i novinarstva možete čuti gotovo na svakom kolegiju. Svaki profesor koji spominje njegov lik i djelo čini to s osmjehom na licu i ponosom u glasu.

Bivši student Sveučilišta Sjever i trenutni urednik informativnog programa Telegrama Vedran Vrabec posjetio je Sveučilište Sjever 28. travnja 2022. godine kako bi u sklopu kolegija Intervjuiranje podijelio svoje bogato novinarsko iskustvo s budućim kolegama i dogovorio na studentska pitanja o „tajnama zanata“.

„Izuzetno mi je drago vratiti se u moje gnijezdo“, ponosno je istaknuo bivši glavni urednik našeg Pressedana. Intervju s najboljim studentom svoje generacije vodila je (ponosna) profesorica Irena Radej Miličić. Opušteno pijući predvečernji čaj, razgovarali su o njegovom radnom danu u redakciji, prednostima i manama koje donosi uredništvo, svakodnevnim (psihološkim i tehnološkim)  izazovima,  ali i brojnim drugim temama.

Svetkom i petkom

„ Ne želim vas preplašit, ali..“, vrlo je obećavajuće započeo Vedran odgovarajući na pitanje o dinamici rada, “ Iako je Zakonom o radu utvrđeno 160 sati mjesečno- 40 sati tjedno, u ožujku sam radio čak 220, gotovo 55 sati tjedno. Moram odmah istaknuti kako je razlog tome aktualni rat u Ukrajini. Ti brojni prekovremeni (neplaćeni) sati nisu nešto uobičajeno, ali istina jest da je novinarstvo jedan od poslova u kojem je teško na minutu završiti smjenu i otići kući. “

Vedran već četiri godine radi za voljeni Telegram, na kojem se zaposlio nakon što je uspješno riješio „audicijske testove“ opće kulture, nešto poput prijemnog – Tko je ministar ovoga, tko je vođa onoga i slično. Prisjeća se kako je prvih šest mjeseci bilo uistinu izazovno, štoviše želio je dati otkaz i odustati od novinarstva, ali uspješno je preživio i danas radi ono što uistinu voli.

„ Počinjem raditi kao urednik vijesti od sedam do devet ujutro, ponekad iznimno u tri. Danas sam počeo u sedam ujutro. Spojio sam se online 45 minuta ranije da vidim što se događa u svijetu, a zatim sam, s još jednim kolegom, odmah počeo izbacivati vijesti. Vijesti se objavljuju, po mogućnosti, svakih 15 do 20 minuta. U toj prvoj fazi, od sedam do devet, nema velikih priča, već se radi na stvarima koje su se dogodile preko noći. Kasnije, kada se novinari skupe, kreću dogovori oko „sočnijih komada“.“, odgovorio je Vedran na pitanje kako započinje njegov radni dan.

„ Radim subotom i nedjeljom kao urednik, a petkom sve pripremam za vikend“, nadodao je. Osvrnuo se i na posao urednika. Urednik mora pročitati tekstove, pogotovo one „sočnije“. Ako je potrebno, vrati ih na doradu, a zatim traži ili naruči fotografije koje idu uz tekst. Urednici sami moraju smisliti opremu, odnosno smjestiti nadnaslove, naslove, podnaslove… „  Za svaki veći tekst smislim barem deset naslova kako bih odabrao najbolji, jer u Telegramu, naslov je neka vrsta brenda. Isto tako, posao je urednika na Telegramu smisliti kako ispromovirati određeni tekst na društvenim mrežama.“, otkrio je.

Frustracije, poboljšanja, savjeti…

Objašnjava kako Telegramovu redakciju trenutno čini 41 zaposlenik- dvanaest novinara, četiri urednika i 20-ak vanjskih suradnika, od kojih nisu svi samo novinari. Smatra kako bi bilo idealno da na svaka dva novinara bude jedan urednik. Tako bi se posao obavljao što kvalitetnije i sa što manje opterećenosti. Osvrnuo se na važnost društvenih mreža, pogotovo Twittera, kao jednog nezaobilaznog alata pomoću kojeg novinari lakše obavljaju svoj posao. Osim društvenih mreža, važni su kontakti. U Telegramovu slučaju, riječ je o dopisnicima, od kojih se jedan, Đivo Đurović, javlja čak iz dalekog New Yorka.

je puta istaknuo kako je iznimno zadovoljan radom u Telegramu, a kao najveću frustraciju istaknuo je činjenicu da puno dobrih tema i ideja ne stigne obraditi i realizirati. Dao je i savjet budućim novinarima. Vjeruje kako je izuzetno važno pronaći portal ( ili bilo koji medij) koji dijeli vaš svjetonazor. Dodaje da bez obzira ne svjetonazor portala,  u Telegramu nema „nedodirljivih“ i da se kritika upućuje svima koji to zaslužuju.

“ Volio bih da se smanji utjecaj politike na novinarstvo i da se osvijesti koliko su mediji potrebni za zdravu zajednicu“, zaključio je Vedran razmišljajući o budućnosti novinarstva.

Po završetku intervjua profesorice Irene Radej Miličić,  studenti prve godine Komunikologije, medija i novinarstva organizirali su manju pressicu koji je izdvojio gotovo cijelo poslijepodne za svoj Sjever.

Fotografije: Emil Martan