Mediji

Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. svibnja. Tako je sve od 1993. godine, otkako ga je Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila službenim, a preporučila Opća skupština UNESCO-a 1991. godine. Obilježavanjem ovoga dana upućuje se na svakodnevno ugrožavanje slobode medija i rada novinara.

Cilj Svjetskog dana slobode medija ne tiče se samo slobode medija, već i profesionalne etike u novinarstvu. On također služi kao podsjetnik na borbe protiv svih oblika utjecaja na medije te sjećanje na medijske djelatnike koji su smrtno stradali radeći ovaj posao.

Uoči 3. svibnja valja naglasiti da je sloboda informiranja jedna od najvažnijih sloboda društva. Iako je to prihvatljivo u mnogim demokratskim državama, u ovom suvremenom svijetu još uvijek postoje zemlje u kojima je sloboda medija i dalje ugrožena.

Novinari širom svijeta rade u teškim uvjetima. Suočavaju se s brojnim zastrašivanjima, prijetnjama ili su ograničeni zakonom, a zbog mnogočega riskiraju živote zatvaranjem ili onim najgorem – smrću.

Europska Unija

Svjesna takve situacije, Europska Unija osuđuje zastrašivanje i uznemiravanje novinara te održava kontakt s progonjenim neovisnim novinarima i blogerima. Također, pomno prati sudske postupke protiv novinara te jača svoje djelovanje u Europi i šire.

U cilju joj je koordinirati s međunarodnim organizacijama i biti predvodnik u primjeni novih pristupa. Radi na suzbijanju dezinformacija te pruža pomoć neovisnim medijima, smatrajući da sloboda medija može napredovati samo ako građani imaju pristup pouzdanim informacijama.

Indeks slobode tiska

Reporteri bez granica (RSF) nezavisna je nevladina organizacija koja godišnje izdaje publikaciju pod nazivom Indeks slobode tiska. Tim izvješćem donosi kvalitativnu i kvantitativnu analizu slobode tiska za gotovo 200 zemalja. Analiza se provodi prema kriterijima pluralizma, neovisnosti medija, medijskog okruženja, zakonodavnog okvira, transparentnosti, kvaliteti medijskih sadržaja te slobodi novinara.

Svojim se djelovanjem povećala pozornost koju vlade posvećuju slobodi informacija.

Prošlogodišnji rezultati pokazuju da su 2021. godine novinari bili najviše uhićeni od početka njihova izvještavanja. Također, rezultati pokazuju da je diljem svijeta došlo do velikog pada slobode medija od početka pandemije Covida-19.

Na prvim su mjestima, već dugi niz godina, nordijske zemlje Norveška, Finska i Švedska.

Novinari

U posljednjih deset godina u svijetu je ubijeno više od 700 novinara. Prema izvještaju Reportera bez granica, najviše su izloženi riziku novinari koji prate oružane sukobe.

U Republici Hrvatskoj takav je slučaj bio za vrijeme Domovinskog rata, kada je poginuo prvi hrvatski novinar Stjepan Penić. Među smrtno stradalima još se ubraja i Ivo Pukanić, urednik tjednika Nacional.

S druge strane, prema podacima Promatračke skupine UNESCO-a u svijetu je samo 2021. godine ubijeno sveukupno 55 novinara. Iako je to najmanji broj posljednjeg desetljeća, UNESCO navodi da je nekažnjivost zabrinjavajuće rasprostranjena.

Generalna direktorica ove organizacije Audrey Azoulay rekla je kako je u 2021. „previše novinara platilo cijenu za iznošenje istine na vidjelo.“

S uznemiravanjem na internetu najviše se suočavaju ženske djelatnice u medijskog industriji.

Republika Hrvatska

U izvješću za Hrvatsku 2021. piše da su novinari često izloženi uznemiravanjima poput fizičkih napada, prijetnji i cyber nasilja. Osobito oni koji istražuju korupciju, kriminal i ratne zločine. Sve to ostaje glavni problem novinara, bez reakcije vlasti.

Pandemija Covida-19 produbila je financijsku krizu.

Više na službenoj stranici: https://rsf.org/en/croatia

 

Fotografija: Pixabay

?>