Ugostiteljstvo u banani – država u ulozi spasitelja

Cijeli svijet, uključujući i našu malu državu, pogodila je strašna pandemija koja je potpuno promijenila uobičajen način života. Poslodavci su bili primorani zatvoriti svoje objekte na nekoliko mjeseci, točnije od studenog 2020. pa sve do ožujka 2021. godine.

Bez kune zarade, ugostiteljstvo i druge djelatnosti našle su se u pravoj borbi za preživljavanjem. Zatvaranje objekata automatski rezultira otpuštanje radnika. Iako je život u tom spektru potpuno zaustavljen, ostatak “obveza” nastavio je teći uobičajenom brzinom – hrana, računi, najam stana, najam objekta, osnovne potrepštine i sl. čekaju svoj red za naplatu. Osjećaj panike može se uočiti na licu svakog radnika i poslodavca. Kako voditi život, ako ni kuna ne sjeda na račun? U trenutku očaja i bijede, država preuzima ulogu spasitelja.

Aktualne mjere za pomoć gospodarstvu

Vlada Republike Hrvatske ponovno je od studenog 2020. godine započela pružati potporu poslodavcima za očuvanje radnih mjesta. HZZ, na svojoj je stranici objavio tablicu koja se mora priložiti uz svu ostalu potrebnu dokumentaciju. Ako poslodavac traži potporu za travanj 2021. godine, on mora usporediti prihod iz travnja 2019. godine. Za dobivanje potpore, potrebno je predati zahtjev i dokaze o padu prihoda koji minimalno mora iznositi 40%.

Potpora za očuvanje radnih mjesta, za ožujak i travanj iznosi 4 tisuće kuna po radniku. Prema podatcima sa stranice HZZ-a, poslodavci koji su osnovani nakon 1. listopada 2020. godine, trebaju dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na siječanj 2021. godine. Prema napisanom i tablici koju je objavio HZZ-o, prihod od ožujka uspoređuje se s prihodom iz siječnja 2021. godine. Malo nelogično, zar ne? U siječnju ugostiteljski objekti bili su u potpunosti zatvoreni. S čime poslodavac može usporediti prihod i dokazati pad od minimalno 40%?

A.V., krajem 2020. godine, postala je poslodavac i zatražila potporu za ožujak. Država nije odobrila njen zahtjev jer nije vidljiv pad prihoda uspoređujući siječanj i ožujak 2021. godine.

Vlada Republike Hrvatske, prema svemu navedenom, odbija pružati potporu pomoći novopečenim poslodavcima.

Što kažu predstavnici udruge Glas poduzetnika?

Glas poduzetnika je udruga mikro, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih, svih zaposlenika u privatnom sektoru. U svega 2 mjeseca, udruga je prikupila više od 12 tisuća članova i organizirala prvi prosvjed poduzetnika. Zahvaljujući prosvjedima i neprekidnom borbom članova udruge, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je predložene mjere za pomoć poduzetnicima pogođenim pandemijom. Nakon ponovnih par mjeseci kompletnog zatvaranja, predstavnici udruge nemaju visoka očekivanja od države, a ne predviđaju ni presvijetlu budućnost za poduzetnike…

“Situacija je za poduzetnike i obrtnike i dalje veoma izazovna i neizvjesna. Naime, Vlada Republike poduzetnicima pomaže jedino s mjerama za očuvanje radnih mjesta za zaposlenike, no i tu je neizvjestan njihov nastavak. Međutim, to je nedovoljna mjera jer poduzetnici su u gubitku već godinu dana. Nisu donesene nikakve ekonomske mjere koje bi omogućile nastavak poslovanja i stvarno očuvanje radnih mjesta. Mnoge tvrtke se suočavaju s nagomilanim računima fiksnih troškova i održavanja hladnog pogona, a koje nemaju od čega platiti. Također, ne postoje kreditne linije koje bi im omogućile likvidnost i spašavanje poslovanja. Banke odbijaju njihove zahtjeve, čak i kad postoje državna jamstva.”

“Postoji još ogroman broj tvrtki koje egzistiraju kako bi svojim radnicima osigurali naknade za očuvanje radnih mjesta. S druge strane, postoji veliki broj tvrtki koje odbijaju prihvatiti činjenicu da su prezadužene, nemaju likvidnost, nemaju pristup sredstvima i stečajevi te blokade tek čekaju iza vrata. Ako sezona i kraj godine budu vrlo produktivni, očekujemo da će opstati otprilike 60% trenutno aktivnih ugostiteljskih objekata. Međutim, ako sezona ne bude dobra, upitna je sudbina većine ugostiteljskih objekata.”

Što ako poslodavci budu primorani i ove zime zatvoriti svoje objekte?

“Prema našim podacima, samo je sektor ugostiteljstva do sada izgubio 11.000 radnika. Bez vrhunskog radnog kadra, tvrtke neće biti u mogućnosti održati standard i kvalitetu usluge koji su jedan od temelja konkurentnosti. Smatramo da poslodavci, ali ni radnici neće moći preživjeti još jedan period bez posla. Naime, već sada mnoge tvrtke imaju problema s likvidnošću, a do kraja godine će situacija biti puno gora.”

Je li rad na otvorenom isplativ?

Poslodavcima je dozvoljen rad na otvorenim prostorima već više od 2 mjeseca, 01. ožujka na snagu su stupile nove mjere koje omogućuju svim kafićima i restoranima rad na otvorenom, uz naravno, pridržavanje epidemioloških mjera. Mnogi još nisu otvorili svoje terase jer ne vide prevelik smisao u svemu tome. Prema HZZ-u, poslodavci mogu otvoriti svoje terase i nastaviti primati pomoć od države ako svaki mjesec prilažu svu potrebnu dokumentaciju i ispunjenu tablicu u kojoj je jasno zabilježen usporedni pad prihoda koji iznosi minimalno 40%.

Iz udruge Glas poduzetnika, predstavnici ističu kako s ovakvim načinom rada, ugostitelji uglavnom gomilaju gubitke..

“Prošlo je puno vremena od 27. studenog 2020. godine kada su ugostiteljski objekti radili u okvirima u kojima su imali šanse ostvariti pokriće troškova. Svi ugostitelji su u velikim problemima, osim onih rijetkih koji i inače imaju fokus na dostavi, pa tako mogu pokriti neke od troškova. Loše vrijeme i strah kod ljudi, svakako utječu na smanjenu posjećenost ugostiteljskih objekata na otvorenom.”

Odgovor na pitanje je li rad na otvorenom isplativ, najbolje će dati svaki poslodavac zasebno – netko ima manju terasu sa svega 3 do 4 stola, dok netko ima i do 20 stolova. Sam poslodavac mora uzeti u obzir sve troškove, predvidjeti moguć profit te uvidjeti hoće li s otvorenom terasom i dalje usporedni postotak pada prihoda iznositi 40%. Ako poslodavac prekorači limit zarade, Vlada neće odobriti zahtjev za potporu.

Što kažu sami poslodavci?

I.P. vlasnik je kafića koji ima malu terasu sa svega 9 stolova. Od studenog 2020. godine pa i trenutno u svibnju, njegov objekt je zatvoren. Tvrdi kako redovno dobiva potporu od države za očuvanje radnih mjesta – 4000 kn po radniku. Za fiksne troškove – najam i režije, dobio je uplatu samo za siječanj i veljaču. Kako napokon stiže toplije vrijeme, i on sam razmišlja o otvaranju terase.

“Ja bih rekao da se rad na otvorenom isplati dok država i dalje pruža potporu. Kada prestanu davati potpore, sam rad na terasi neće ostvariti dovoljan prihod da se pokriju svi troškovi. Ja imam manju terasu i vrlo vjerojatno i u svibnju ću ostvariti uvjete za dobivanje potpore. Sada stiže toplije vrijeme pa će i moj objekt napokon, djelomično, otvoriti svoja vrata. Uz poticaj države i ponešto prometa što napravim narednih nekoliko mjeseci, mogli bi se pokriti svi nagomilani troškovi.. No situacija nikako nije blistava, ali što je tu je. Za one koji imaju veće terase, sami moraju napraviti računicu, što i nije toliko jednostavno jer se promet razlikuje iz dana u dan. Ako ne ostvare uvjete, država im neće prihvatiti zahtjev za dobivanje potpore… Svaki poslodavac mora odlučiti sam za sebe.”

Sadašnjost je mutna, hoće li nam budućnost biti svijetla?

Otvaranje terase osobna je odluka svakog poslodavca. Može li se nastaviti živjeti isključivo od potpore države, vrlo je upitno. Još veće pitanje je koliko će dugo država uspijevati financirati djelatnosti poput ugostiteljstva… Predstavnici udruge Glas poduzetnika nemaju pozitivna očekivanja, 05. svibnja poslali su zahtjev Vladi da razmotri daljnje popuštanje mjera. Naime, poduzetnici zahtijevaju početak rada svih djelatnosti – event industrije, održavanje sajmova i vjenčanja te rad u zatvorenim prostorima. Trenutno je situacija s pandemijom povoljna. Prema kvalificiranim osobama iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, treći val s koronom je napokon završio.

Pitanje je što nas sve čeka na jesen… Hoće li se ponoviti situacija kao i 2020. godine ili nam napokon stiže svijetla budućnost? Predstavnici udruge Glas poduzetnika, smatraju kako ugostitelji, ali i druge djelatnosti, ne mogu preživjeti još jednu zimu potpuno zatvoreni. Isto mišljenje dijeli i docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Kristijan Kotarski. Tvrdi kako je vrlo upitno hoće li Vlada imati fiskalni kapacitet da nastavi financirati plaće zaposlenih i dio fiksnih troškova, imajući u vidu postojeću visinu javnog duga. Prema njegovom mišljenju, ključna će biti kampanja procjepljivanja.

Ako Vlada dozvoli rad u zatvorenom prostoru, ugostitelji možda i opstanu. Prema podacima iz udruge Glas poduzetnika, ako sezona bude povoljna i rad bude dozvoljen do kraja godine, poslodavci bi mogli “izvući živu glavu”. Njihova pretpostavka je da bi oko 60% ugostiteljskih objekata ostalo aktivno.