“Trbuh” grada Koprivnice
Tržnica je važan „kotačić“ u životu grada. U gradu Koprivnici za rad tržnice ili, kako je Koprivničanci zovu, placa, zadužen je Sektor komunalnih usluga, jedan od osam sektora koje u svojoj domeni usluga ima gradsko poduzeće Komunalac d.o.o.
Stanje na koprivničkoj tržnici opisuje nam dugogodišnji prodavač Ilija: „Moja žena počela je prodavati na placu, a otkad se pred par godina razboljela, prodajem ja. Tako naša tradicija prodavanja traje dvadesetak godina. Zarađujemo manje nego prije, a i kupaca je manje, ali i dalje ću dolaziti prodavati na plac jer mi od toga živi familija.“
KAKO DO STOLA NA KOPRIVNIČKOJ TRŽNICI?
Prostori gradske tržnice služe za maloprodajni promet poljoprivrednim i drugim prehrambenim proizvodima za čije su potrebe postavljena 162 stola. Na rubnom dijelu tržnice nalaze se mesnica, ribarnica, pekarnica i mala „Sloga“, prodavaonica najvećeg podravskoj maloprodajnog lanca. Desno do ulaza smješten je poseban zatvoren prostor namijenjen prodaji mliječnih proizvoda, meda, jaja i domaćih kolača – za to je na tržnici osigurano 15 stolova, dok je za prodaju cvijeća i presadnica postavljeno 48 stolova. No, zakupiti stol ne možete bez predočenja kopije registrirane djelatnosti i tek tada smijete pristupiti nadmetanju. Poljoprivredni proizvođači moraju predočiti rješenje o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, a obrtnici svoje obrtnice ili izvode iz sudskog registra za društvo s ograničenom odgovornošću. Uza sve navedeno, zakupac za slučaj potrebnog kontakta predaje i kopiju svoje osobne iskaznice i OIB.
„Redovita godišnja licitacija stolova održana je 8. travnja 2014. godine te su ukupno licitirana 132 stola. U posljednje tri godine broj prodavača se smanjio. Razlog je tome općenita gospodarska situacija i sve starija populacija ljudi koja prodaje na tržnici. Novih mlađih zakupaca je vrlo malo“, rekla je poslovotkinja Radne jedinice tržnice i sajmišta, Radmila Kovačević. Istodobno dodaje: „Na našoj tržnici svi su proizvođači i prodavači, što znači da prodaju vlastite proizvode, a ekoloških proizvođača nemamo. Iznimno, imamo jednog zakupca koji uz OPG ima registrirani i obrt pa po toj osnovi može kupiti i preprodati proizvode. Isto tako, on posjeduje i po zakonu obaveznu fiskalnu blagajnu.“
Ako se zakupac nije nadmetao za stol, niti ga rezervirao, dnevni najam plaća po dolasku u iznosu od 17 kuna za cijeli ili 10 kuna za polovicu stola. Ima li zakupac licitirani ili rezervirani stol, dnevna malta, odnosno mjestarina, smanjuje se na devet kuna za cijeli stol, odnosno na pet kuna za polovicu stola.
SIGURNOST KUPACA U PORIJEKLO ROBE
Uvid u porijeklo robe koja se prodaje u nadležnosti je carinske, porezne ili poljoprivredne inspekcije, koje same određuju učestalost kontrola. Neovisno o njihovom nadzoru, Radna jedinica tržnice i sajmišta ima uvid u porijeklo robe certificiranih proizvođača. Certifikacija na gradskoj tržnici provela se prvi put 2013. u suradnji s Udrugom hrvatskih tržnica. Nadzor tih proizvođača od tada vrši povjerenstvo koje je i provelo postupak. Na ovaj način zakupcima se želi poboljšati prodaja, a kupcima dati informaciju da kupuju proizvode proizvedene u vlastitom vrtu i na zemljištu proizvođača. Ove godine za postupak certificiranja prijavilo se 15 novih proizvođača. Takvi prodavači na svojim stolovima imaju potvrdu o proizvodnji na kojoj piše što sve njihov OPG proizvodi. Ujedno imaju i pregače, kape i majice s logom „Proizvodi hrvatskog seljaka“, što ih čini još prepoznatljivijima. Kako bi kupac bio što sigurniji u kvalitetu proizvoda koje kupuje, veterinarska služba ili sanitarni inspektor provode i zdravstveni nadzor u području proizvodnje i distribucije. Sklopljenim ugovorom između Radne jedinice i veterinarske stanice, ona se obvezuje kontrolirati mlijeko i mliječne proizvode dva puta tjedno. Ako zakupci žele svoju robu ostaviti, odnosno skladištiti na gradskoj tržnici, na raspolaganju imaju i podrumske prostorije.
„Na tržnici se nalazi osam podrumskih prostorija. Sedam prostorija je veličine 8 kvadrata, dok jedna podrumska prostorija ima 16 kvadrata. Prozori na prostorijama prekriveni su zaštitnim mrežama i rešetkama koje omogućuju strujanje zraka, a štite i od nametnika. Metar kvadratni mjesečnog najma skladišta iznosi 18,29 kuna. Prostorije su stalno zauzete, a neki zakupci iako ne skladište robu i dalje plaćaju mjesečni najam podrumske prostorije“, kaže nam gospođa Radmila.
Pitamo tko i na koji način određuje cijene proizvoda, a prodavači nam odgovaraju: „Ovisno o ponudi i potražnji, mi, prodavači, u dogovoru jedni s drugima sami formiramo cijene. Poslije 10 sati one se snižavaju kako bi se roba prodala, a drugi dan je na stolovima zamijenila svježa.“
FLANCI – ŠTO JE TO?
Za razliku od zagrebačkih tržnica gdje ih nema osobito mnogo, na koprivničkoj se mogu pronaći presadnice, odnosno flanci rajčice, paprike, krastavaca, tikvica, kelja, zelja, salate, celera, peršina, blitve i kelja. Presadnice rajčica i paprike zastupljene su po sortama. Tako su jabučar, stari domaći i volovsko srce flanci rajčice, a flanci papika su rog, paradajzerica i zelena babura.
„S flancima povrće dospije ranije, više ga je i troši se manje sjemena. Ali, za takav uzgoj je bitno da su flanci kvalitetni i da znate kakvo je sjeme. Ja već par godina kupujem hibridno sjeme iz rasadnika u Zadru“, rekao nam je prodavač Ilija. Nadodao je: „Za flance povrća koristim plastične kontejnere jer tako biljke bolje podnose presađivanje i ne strada im korijen. Kontejner je 50 s 33 centimetara, a broj rupica na kontejneru ovisi o vrsti povrća. Sadnja flanci počinje potkraj siječnja i traje do početka travnja. Za vrijeme proizvodnje flanci bitno je da sjeme, a kasnije i iznikla klica, imaju dobre uvjete za rast.“
REKONSTRUKCIJA KOPRIVNIČKE TRŽNICE
Pitanje o rekonstrukciji tržnice upućujemo gospođi Kovačević. „Prva velika rekonstrukcija na tržnici obavljena je 1989. i 1990. godine, a 2004. pokrenuta je investicija za gradnju drvenih kućica namijenjenih prodaji odjevnih predmeta, obuće, igračaka i robe široke potrošnje koja se do tada prodavala na štandovima. Uz to, 2012. na tržnici smo uredili, mogu reći, unikatno dječje igralište, postavili aparat za napitke i vodu s ciljem privlačenja na tržnicu što većeg broja mladih obitelji s djecom. Djeca i roditelji tako imaju kutak za odmor i igru, a ujedno stječu naviku kupovanja na tržnici. Tako su sama djeca inicijatori dolaska roditelja jer se vrlo rado igraju na našoj tržnici.“
OLAKŠICE ZAKUPCIMA
U svrhu olakšavanja poslovanja zakupcima se u ožujku 2012. smanjio zakup štandova zatvorenog tipa, odnosno drvenih kućica za 15 posto, a u 2013. za dodatnih 10 posto i to za zimske mjesece kada je prodaja znatno manja. Taj popust odnosio se na zakup poslovnih prostora, zakup zemljišta za kioske-prodavaonice i zakup štandova zatvorenog tipa, i to za zakupce koji redovito podmiruju svoje obveze. Još jedna olakšavajuća okolnost zakupcima je i to što se cijena zakupa stolova, rezervacije i licitacije nije mijenjala ni kod promjene postotka PDV-a.
BESPLATAN WIFI
Gospođa Kovačević ističe još neke promjene na gradskoj tržnici: „Koliko god možemo, radimo na stvaranju boljih uvjeta zakupcima na tržnici. Tako smo obveznicima fiskalizacije, a to su svi oni koji nemaju rješenje o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, dakle prodavači tekstila, obuće, odjeće i proizvoda široke potrošnje, kao i ugostiteljskim objektima, omogućili besplatan pristup internetu preko WIFI mreže. Isto tako, planiramo zatvaranje tržnice sa sjeverne strane kako bi u zimskim mjesecima prodavači radili u boljim uvjetima, iako je sav prostor sa stolovima natkriven.“
Ako želite upoznati „trbuh“ grada Koprivnice, možete to napraviti svakim radnim danom od 6 do 14 sati ili subotom od 7 do 13 sati. Zasigurno nećete otići praznih ruku.