Vrane: Tajanstveni i inteligentni čuvari ekosustava

U suptilnoj igri sunčeve svjetlosti i zelenila parka Sveučilišta Sjever jedna skupina ptica izdvaja se svojom intrigantnom prisutnošću. To su vrane, inteligentne ptice čija sposobnost za učenjem i socijalnom interakcijom iznenađuje znanstvenike i promatrače diljem svijeta.

Vrane su dio porodice Corvidae, gdje je do danas opisano preko 40 različitih vrsta. One uspješno naseljavaju skoro sve kontinente. Hrvatskoj se pojavljuju u velikom broju kao crne, dok je u manjem broju zastupljena siva vrana. U prirodnim uvjetima smatra se da doživi oko 10 godina, dok u zatočeništvu mogu poživjeti i duplo duže. Najpoznatija među njima je obična vrana (Corvus corone), čija je „crna pernata sjena“ postala simbol mudrosti i tajanstvenosti.

Ono što odmah privlači pažnju kod vrana jest njihova inteligencija. Mnoga istraživanja su potvrdila njihovu sposobnost rješavanja problema, upotrebe alata i planiranja. Često su viđene kako koriste alate poput grančice kako bi dosegle hranu. Osim toga, znanstvenici su primijetili da se one mogu prepoznati u ogledalu, što je sposobnost koja je rijetka u životinjskom svijetu.

Vrane su također poznate po svojoj sposobnosti prepoznavanja ljudskih lica. Istraživanja su pokazala da vrane mogu pamćenjem i prepoznavanjem lica razlikovati pojedince te čak pamtiti njihovu dobrobit ili prijetnju. Ova sposobnost pokazuje njihovu visoku kognitivnu inteligenciju i sposobnost prilagodbe na svoje okruženje.

Inteligencija vrana nije jedina značajka koja ih izdvaja. Te su ptice također vrlo društvene i organizirane. Unutar jata, uspostavljaju hijerarhijske strukture s dominantnim jedinkama koje imaju veći pristup resursima i privilegijama.

Pripadaju skupini sveždera te se hrane raznim vrstama hrane uključujući voće, sjemenke, insekte, male životinje, pa čak i smeće. Prilikom obitavanja i uživanja na mnogim divljim prostorima, sve češći su slučajevi gdje neki gradovi postaju njihov dom. Gradski parkovi i naselja pružaju im obilje hrane i zaklona. „Vrane su sigurnije u gradovima jer nije moguće provoditi lov na ove vrste, a mogući prirodni neprijatelji vrana poput sokola, jastreba i zmija ondje egzistiraju u vrlo malom broju“, ističe dr.vet.med. Robert Radotović.

Vrane na Sveučilištu Sjever

Visoka stabla u dvorištu Sveučilišta Sjever samo su neka od staništa koje im itekako odgovara. Iako su ista u nekoliko navrata rezana, vrane se iznova vraćaju, a problem se ne umanjuje. Studenti i zaposlenici Sveučilišta svakodnevno svjedoče glasnom graktanju i ometanju nastave.

„Kako je danas divan dan, a ove dosadne vrane ga kvare svojim graktanjem. Najgore je na ispitima i predavanjima – kad otvoriš prozor i čuješ nesnosno glasanje vrana umjesto umirujućeg cvrkuta ptica. Od njihovog kriještanja ne čuješ profesora“, ističe student Sjevera Noel Bjažić te dodaje “Ne vidim kako bi se problem s vranama riješio, jedino možda uklanjanjem drveća, ali ni to nije rješenje“.

Smatra se da mlade ptice ostaju u gnijezdu do dobi od 6. do 7. tjedna života te su u tom periodu u potpunosti ovisne o majci. Iako im nakon toga slijedi razdoblje osamostaljenja, travnjak Sveučilišta Sjever svjedoči njihovim nemilim pokušajima letenja te ispadanja iz gnijezda s visokih stabala, nerijetko sa smrtnim ishodom.

„Vrane su svakako jedan od najčešćih problema koji se spominje na Sveučilištu Sjever, ali su po meni i ujedno problem koji se nikako ne rješava. Osobno mi toliko ne smetaju, eventualno dok prolazim ispod drveća gdje imaju gnijezda pa se bojim da mi ne doleti neki projektil. Mislim da svakako to nije njihovo prirodno stanište i da bi ih trebalo preseliti na neko područje koje im bolje odgovara. Žao mi je tih jadnih vrana jer ptići koji još uvijek ne mogu letjeti, a pokušavaju poletjet’ iz gnijezda koja su jako visoko završe na podu i najčešće ne prežive. Za njih to nisu idealni uvjeti i nešto bi trebalo poduzeti. Ako bi ih se preselilo, možda bi se opet vratile zbog blizine menze. Tu i tamo zna nešto poletjet’ sa stola i na taj si način osiguraju nešto za jesti“, ističe Dania Matahlija, studentica Sveučilišta Sjever.

Obzirom da vrane posjeduju izuzetno dobar sluh i vid, što im omogućuje detektiranje plijena i potencijalnih prijetnji, čak i na velikim udaljenostima, upravo one čine štetu pojedinim djelatnostima.

„Nama snimateljima koji se koristimo dronovima za snimanje vrane su najveći neprijatelji. Od svih ptica su najgore jer napadaju dronove i uništavaju posao. To znači da npr. mogu doći na teren i vidjeti hrpu agresivnih vrana i u toj situaciji ne bi baš bilo dobro dizati dron te nešto snimati ili fotografirati. Uvijek postoji rizik da te vrana napadne, zaleti se i sruši dron koji može pasti na ljude, a može mi i uništiti opremu“, navodi student KMN-a Karlo Krušelj.

„Vrane na kampusu predstavljaju sve veći problem, pogotovo kad dođu topli mjeseci i  treba otvoriti prozore. Tada dolazi do velike buke, a trebamo održavati nastavu. Sva sreća pa imamo klime (smijeh).  Grad je, koliko znam, pokušavao riješiti taj problem, ali su one zaštićene te se sve više množe. Velik su problem na kampusu još uvijek, osim što uneređuju svojim izmetom ceste, automobile pa i studente. Vjerujem da će se u dogledno vrijeme naći adekvatno rješenje. Naravno, isto nije u rušenju stabala, ali nešto će se morati poduzeti da ovaj prostor živi normalnim životom“, zaključuje predavač Odsjeka za novinarstvo Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever dr. sc. Dejan Pernjak.

Znanost i mitologija

Dr.vet.med. i stručnjak za divljač Robert Radotović prepoznaje izazove koje vrane mogu predstavljati te naglašava važnost postupanja u skladu s Programom zaštite divljači i primjenom zakonskih propisa. „Prema članku 9. Zakona o lovstvu, pristupa se upravljanju populacijama vrana u skladu s biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitavaju, kao i s obzirom na osobitosti njihovih staništa i mjesta pogodnih za razmnožavanje. U tom smislu, Pravilnik o lovostaju određuje razdoblje u godini kada je strogo zabranjeno uznemiravati vrane radi njihovog gniježđenja, polaganja jaja i brige za mladunce. Taj period započinje 1. ožujka i traje do 1. kolovoza, tijekom kojeg nije dopušteno provoditi intervencije koje bi uznemiravale vrane“, ističe Robert Radotović.

U mnogim kulturama, vrane imaju simboličko značenje.  Povezane su s mudrošću, tajanstvenošću, a ponekad ilošim predznakom, čak i smrću. Njihova prisutnost u mitologiji i folkloru svjedoči o dubokoj fascinaciji koju ljudi gaje prema ovim pticama. Očaran njihovom pojavom bio je i Hitchcock gdje ih utjelovljuje kao nepredvidljive i nasilne, donoseći smrtnu opasnost zajednici koja se suočava s neobjašnjivim i strašnim događajima.

Dok promatramo vrane kako slobodno lete nebom, ne možemo a da se ne divimo njihovoj ljepoti i složenosti. One su pravi majstori neba, nositelji zagonetki koje nas potiču na razmišljanje i istraživanje. Stoga, idući put kad ugledate vrane pažljivo ih promatrajte i možda ćete otkriti nešto novo o ovim iznimnim stvorenjima koja nas okružuju.

Njihova brojnost i ponašanje (p)ostaju nerješiva enigma.

Izvor slika: Danijela Kukavica/privatna arhiva