Studentski krediti – za i protiv
Za sve one koji muku muče sa plaćanjem školarine i ostalim studentskim troškovima, nudi se rješenje, i to u obliku studentskih kredita.
Korisnici kredita mogu biti srednjoškolci, redovni ili izvanredni studenti dodiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog ili specijalističkog studija u zemlji i inozemstvu, ali korisnik kredita ne smije biti zaposlen. Rok otplate kredita je i do deset godina, a fleksibilnost je u tome da se kredit može početi otplaćivati tek po završetku studija, naravno, ako razdoblje trajanja studija odgovara razdoblju trajanja kredita. Ispitane su ponude u tri banke, Splitska, Zagrebačka i HPB banka. Što se tiče kamate promjenjiva je i kreće se od 6,32% do 6,63% u sve tri banke, dok je minimalni iznos kredita najniži u Zagrebačkoj banci i iznosi 200 EUR, a najviši iznos studentskog kredita ćete dobiti u Splitskoj banci i to 30.000 EUR.
Kao prednost kod Splitske banke se može navesti mogućnost uvećanja kredita za troškove nabave stručne literature te široki spektar obrazovnih ustanova za koje se financira upis. Rok otplate studentskog kredita iznosi 120 mjeseci ili 10 godina u Splitskoj i Zagrebačkoj banci, dok je u HPB banci nešto niži i iznosi 96 mjeseci ili 8 godina. Postoji i mogućnost počeka na otplatu kredita koja u Splitskoj i Zagrebačkoj banci iznosi 12 mjeseci, dok u HPB banci iznosi 6 mjeseci. Naknade se podmiruju iz kredita i one iznose 0,5% ako ste klijent banke ili 1% ako su Vaša primanja u nekoj drugoj banci. Ispala kredita se vrši na žiro račun fakulteta, visoke ili srednje škole po prodajnom tečaju banke. Kredit se koristi jednokratno ili u tranšama s tim da ide jedna tranša godišnje. Korisnik kredita treba početkom svake akademske godine predočiti Banci potvrdu o statusu studenta.
Ipak, nisu svi oduševljeni studentskim kreditima. “Kredit nikad, a još manje studentski. Zahvalna sam svojim roditeljima koji su mi štednjom omogućili studiranje i sad mi ta školarina stvarno ne predstavlja problem. Jasno mi je da neki studenti nemaju izbor i da im je to jedina mogućnost,ako stvarno žele diplomu. Studiranje se planira, pa tako i ušteđevina sukladno tome, kod mene se ovaj način pokazao najboljim”, kazala je studentica Medijskog sveučilišta Dijana Šimunić.
Za one kojima klasični studentski krediti nisu privlačni, moguće je dobiti i bespovratni kredit. „Dobila sam bespovratan studentski kredit na temelju prosjeka. Kredit daje Podravska banka kao sponzor,a kamatu sufinancira županija. Besplatan je, ako se zadrži prosjek ocjena do 4.0. i uzima se na 2 ili 4 godine. Najviše financiraju deficitarna zanimanja,ali s obzirom na prosjek koji sam imala, nisam imala problema s dobivanjem kredita. Jedina zamjerka je prevelika količina papirologije, koje je ujedno i usporila cijelu proceduru dobivanja kredita”, ispirčala je studentica Romana Vincetić.
U današnje vrijeme krize, zaposlenja bez plače, studentski krediti i nisu baš nešto privlačni studentima, a još manje roditeljima. Kad netko ide u kredit to je stvarno kad je to nužno jer nakon švicarskog franka više nitko ne vjeruje bankama,a još manje kreditima. Činjenica je da niti jedan kredit nije 100% isplativ i uvijek se vrati više nego što se dobije, ali ako je to jedini način za dolazak do diplome – isplati se!
