Studenti preporučuju: Upišite Sjever ako se volite slobodnije izražavati jer to će ovdje biti prihvaćeno!

U razgovoru sa studentima uspjeli smo doznati kakvi su njihovi dojmovi te preporučuju li Sveučilište Sjever. Naime, uočljivo je kako se Sveučilište širi, otvaraju se novi smjerovi te je sve više studenata, a nas je zanimalo kakva su iskustva upravo studenata te jesu li zadovoljni sveučilištem na kojemu studiraju.

U Republici Hrvatskoj upravo Sveučilište Sjever slovi kao najmlađe. U svibnju 2015. godine Hrvatski sabor je na 17. sjednici donio Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever u Republici Hrvatskoj čime je ono postalo osmo javno sveučilište u RH. Naime, sve je započelo 2001. godine kada je u Varaždinu utemeljen stručni studij elektrotehnike. Nakon nekoliko godina rada postignuti su uvjeti za prerastanje visoke škole u nezavisnu ustanovu, odnosno u Visoku elektroničku školu s jedinim studijskim programom – Elektrotehnikom. Razvojem dvaju novih studijskih programa visoka škola ostvarila je uvjet rasta u ustanovu višeg reda, odnosno Veleučilište čije je sjedište bilo u Varaždinu. Ustanova se razvijala i dalje te je kroz naredne dvije godine broj studenata porastao na tri tisuće te su se otvorili novi studijski smjerovi poput Biomedicine i zdravstva. Paralelno s Varaždinom, Koprivnica je radila na projektu razvoja visokog obrazovanja i osnivanja sveučilišta te su predstavnici Varaždina i Koprivnice pokrenuli inicijativu za razvoj prvog regionalnog Sveučilišta u RH koje bi djelovalo u oba grada. Godine 2013. donesena je odluka o integraciji ustanova Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta čime nova ustanova počinje nositi naziv Sveučilište Sjever.

Kako navode iz Sveučilišta misija je „izobrazba kompetentnog stručnog kadra za potrebe realnog gospodarskog i zdravstvenog sustava u regiji sjeverozapadne Hrvatske kroz kvalitetno izvođenje stručnih i diplomskih studija“, dok se vizija odnosi na razvoj Sveučilišta u „vodeću obrazovnu, znanstvenu, stručnu i društveno odgovornu visokoškolsku ustanovu za obrazovanje kadrova iz područja tehničkih, ekonomskih, biomedicinskih i zdravstvenih, biotehničkih i interdisciplinarnih znanosti te umjetničkog područja (…)“.*

Upravo su nam glavni akteri Sveučilišta Sjever – studenti, opisali svoja iskustva.

Katarina, studentica diplomskog studija Novinarstva, napominje kako nije čula za Sveučilište Sjever sve dok nije posjetila stranicu Postani student.

– Vidjela sam da ima novinarstvo u Koprivnici što me iznenadilo te sam odmah prijavila radi blizine s obzirom na to da dolazim iz Virovitice – navodi Katarina.

Marina, studentica preddiplomskog studija Medijski dizajn, otkriva zašto se ona odlučila upisati.

–   Odlučila sam se zato što mi je više odgovaralo raditi kreativne i praktične stvari jer sam išla u gimnaziju gdje smo puno toga morali učiti te je bilo puno teoretskih dijelova, a ja sam oduvijek voljela raditi nešto kreativno i rukama tako da je zato odluka pala upravo na Sveučilište Sjever! Ovdje nam se cijelo studiranje bazira na praksi, naravno ima i teorijskog djela, ali više se susrećemo s radom na računalima i analognim tehnikama – naglašava Marina.

Nikola, student diplomskog studija Novinarstva, napominje kako mu ovo nije prvi studij.

– Prije svega moram reći kako ovo nije moje prvo sveučilište. Prvo sam upisao pravo u Zagrebu te sam shvatio da to nije za mene. To me potaknulo da bolje razmislim čime bi se točno htio baviti, a ono što sam oduvijek volio je sport, prije svega nogomet, a i mislim da mi je uvijek dobro išlo pisanje pa sam shvatio da bi bilo dobro spojiti ta dva područja. U prilog tome je i išlo što je Sveučilište Sjever u mojoj Koprivnici pa je to bio veliki plus – dodaje Nikola.

Marko, također student diplomskog studija Novinarstva, objašnjava zašto se on pri upisu na fakultet odlučio upravo za Sveučilište Sjever.

–  S obzirom na to da sam htio studirati novinarstvo mogao sam birati između Koprivnice i Zagreba, a Koprivnica je ipak manji grad te bi to automatski bila manja promjena jer dolazim iz Bjelovara. Zato sam se odlučio za Sveučilište Sjever, a i uvjeti koje je trebalo zadovoljiti bili su manji nego u Zagrebu – naglašava Marko.

Foto: Rahela Rek

Sveučilište Sjever poznato je po spajanju teorije s praksom te, primjerice, studenti Medijskog dizajna imaju vlastiti atelje u kojemu mogu izrađivati umjetnička djela, dok studenti Novinarstva svoje znanje koriste u tonskom studiju, na sveučilišnom portalu i radiju Pressedan, ali i tijekom samih studentskih vježbi koje se održavaju u sklopu kolegija. Zanimalo nas je sviđa li se to studentima te koliko im je praksa važna tijekom studiranja.

– Praksa nam je iznimno važna s obzirom na to da studiramo novinarstvo jer bez nje teorija ne znači osobito puno, ali važna je i teorija te je jednako zastupljena kao i praksa – nastavlja Marko.

Katarini, naspram Marku, prakse nedostaje.

– Praksa je dosta važna pogotovo u našoj struci. Možda nije dovoljno zastupljena na našem fakultetu, no vidim da se profesori kroz seminare i vježbe to zaista trude nadoknaditi – dodaje Katarina.

Nikola nije znao da će mu upravo praksa biti iznimno važna sve dok nije počeo raditi u lokalnim medijima.

–  Tek tada sam shvatio da je lijep onaj teorijski dio koji naučimo, koji nam profesori prenesu. Sve je rađeno tako da se okušamo u praksi, uđemo u srž problematike i shvatimo kako zapravo stvari stoje – objašnjava Nikola.

Marina naglašava kako se cijelo studiranje na Sjeveru bazira na praksi uz teorijske dijelove te je, potaknuta time, zajedno s kolegama Leonom Vertuš, Markom Šamecom, Matijom Domitrovićem i Davidom Vrhovskim osnovala studentsku inicijativu Metastudij.

– To je neformalna inicijativa koja se bavi razvojem kulturnog i kolaborativnog djelovanja svih studenata na našem sveučilištu. U planu nam je bilo napraviti nešto čime ćemo primarno moći prikazati odsjek našeg smjera Medijskog dizajna, a potom su se stvari razvile u više smjerova – od studentskog časopisa, podcasta do sastavljanja portfolia Medijskog dizajna na našoj službenoj web stranici. Studenti Novinarstva pomogli su nam, također, u pisanju članaka. Svi su ti projekti nastali i razvijeni kako bi upravo svi studenti sa Sveučilišta mogli sudjelovati u ovoj inicijativi – objašnjava Marina.

Sveučilište Sjever prema službenih podacima, u oba centra, broji 3417 studenata što je mnogo manje nego na drugim, većim Sveučilištima, dok nastavno-stručnog osoblja ima 114. Upravo radi manjeg broja studenata oni ne predstavljaju samo broj na papiru, već s profesorima imaju ponekad i prijateljski odnos.

– Odnos je dosta dobar. Profesori su tu ako te nešto zanima i ako u neko područje želiš dublje zaroniti. Samo treba pitati i oni će ti pomoći te su dosta susretljivi. S nekima smo čak i na prijateljskoj razini po pitanju rađenja zajedničkih projekata, surađivanja i tako dalje – naglašava Marina.

– Odnos između studenata i profesora za mene je neočekivan i zapravo jako dobar. Nismo baš na prijateljskoj razini, ali nije toliko ni daleko. Možemo ih pitati što god želimo te imaju s nama jedan poprilično osoban odnos. Mogu nam pomoći u vezi posla, uostalom i pomažu nam, te su dobra poveznica za buduću karijeru – napominje Marko.

Za kraj su nam odgovorili na pitanje: Zašto upisati Sveučilište Sjever?

– Upišite Sjever ako se volite slobodnije izražavati jer to će ovdje biti prihvaćeno. Ako volite kreativne stvari, ali i općenito umjetnost te medijsko izražavanje ovo je definitivno Sveučilište za vas – dodaje Marina.

– Sveučilište Sjever je manji fakultet, individualniji je pristup, profesori nam se stignu više posvetiti. Rad i studiranje tako su ljepši – ponosno naglašava Katarina.

– Maturantima bih preporučio Sjever upravo radi odnosa studenata i profesora. Rijetki su studiji koji pružaju takav odnos. Drago mi je što sam i sam to iskusio. Profesori su tu kako bi i možda nama nezanimljivu temu učinili zanimljivijom i tako uljepšali studij – objašnjava Nikola.

– Neka upišu Sjever prvenstveno jer se radi o manjim gradovima gdje je sve osobnije. Dobra je to stepenica za jedan iskorak prema starijoj životnoj dobi, prema ozbiljnijem životu u kojemu nas čekaju neke drugačije stvari, a s obzirom na to da smo mladi, dobro nam dođe taj korak između – dodaje Marko za kraj.