Solana Nin: kako se proizvodila sol nekada, tako je mi proizvodimo danas

Svake godine u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu Solana Nin otvara svoja vrata posjetiteljima te na taj način približava istinsku priču o nastajanju bijeloga zlata na potpuno prirodan način. Posjetitelji mogu do kasnih večernjih sati uživati u besplatnim obilascima uz stručno vodstvo.

Ove godine i mene je put odveo do solane stare više od 1500 godina o čemu svjedoče arheološki nalazi iz doba Liburna (Ilira), rimska zapornica, bura s Velebita, ljekovito blato, preko 200 vrsta ptica te stari alati. Kroz zanimljivu priču o soli provela me vodičica Lucija koja mi je najprije objasnila to da se u ovoj solani proizvodnja odvija ručno, a ne strojevima kao u većini sličnih firmi. Također, dodala je da je njihova solana pozata po tome jer još uvijek drže do tradicije i proizvode sol na isti način kao što se proizvodila nekada. Baš to me najviše i potaklo da istražujem dalje. Cijela ova avantura o povijesnoj solani približila mi je priču o soli kroz povijest, ratove, slavlja, ljubav, užitak i rad.

Muzej i kuća soli

Uz solanu nalazi se muzej i kuća soli koja privlači pažnju brojnim turistima. Tamo sam upoznala prošlost solane kroz prikaz crno bijelih fotografija, starih alata za rad i vagona koji su se koristili nekada davno kao sredstvo za transport soli. Od alata, vodičica Lucija, pokazala mi je grebla za sakupljanje soli, vagone za transport po solani i drvene uređaje za pakiranje. Uz prošlost je kroz interaktivnu igru, maketu te dokumentarni film prikazana i sadašnjost solane.

Bez sunca i vjetra nema soli

Nakon muzeja i kuće soli vodičica nas je povela u obilazak bazena gdje nastaje sol. Naučila sam da se proizvodnja na prirodan i ekološki način odvija kroz pet skupina bazena ispod vedrog neba. Da se kroz prve četiri skupine odvija prirodno isparavanje morske vode Jadrana, odnosno,  utjecajem sunčeve energije i energije vjetra tijekom suhog i toplog perioda godine. Ujedno, u petoj skupini tzv. kristalizacijskim bazenima iz ugušćene morske vode (salamure), kristalizira se morska sol. Također, objasnila je da sve ovisi o vremenskim uvjetima – broju sunčanih dana. Početkom ljeta započinje berba soli koja traje sve do početka jeseni.

Sol u ishrani

Kroz obilazak naučila sam da je u ishrani najzdravija ručno brana, nerafinirana morska sol jer sadrži jod morskih algi koji utječe na pravilan rad štitne žlijezde, brom koji je neophodan živčanom sustavu i kalij koji pomaže u koncentraciji i mentalnom radu. Morska je sol lijek protiv stresa i celulita, a samim time i eliksir za zdravu i lijepu kožu. Sol snažno utječe na razmjenu stanica u koži i potkožnom tkivu potičući metabolizam i izlučivanje štetnih tvari.

Biljke i životinje

Mogla sam uočiti da muljevita i slana voda u bazenima pogoduje mnogim životinjama i biljkama. Solana trenutno broji preko 80 vrsta ptica od kojih je najpoznatija Vlastelica. Vlastelice se hrane račićima Slaništarima koji jedini mogu preživjeti do pete faze proizvodnje. Oni su puni hemoglobina zbog čega Vlastelice imaju crvene nožice. Kroz obilazak vidjela sam i probala Slanušu. To je samonikla biljka koju često nazivaju morskom šparogom. Mogu reći da je vrlo ukusna i da bih je rado koristila u svojoj kuhinji. Može se kuhati ili jesti sirova u salati.

Festival soli

Na kraju sam doznala da solana kroz Festival soli, koji se održava u kolovozu, svojim posjetiteljima pruža mogućnost da i sami sudjeluju u procesu branja i stvaranja soli. To je dobra prilika za nova znanja ali i upoznavanje s ovom tradicionalnom proizvodnjom koja se već naraštajima prenosi.

Fotografije: Ema Vrdoljak