Autor: Paola Dončević - Apr 27, 2021

0 705

Biološka, ali i prirodna kriza s kojom su se građani kontinentalne Hrvatske susretali u posljednjih godinu dana izazvala je velike promjene u ponašanju ljudi, a osobito je to vidljivo kod mlađe populacije.

Djeca u višim razredima osnovne škole, srednjoškolci i svi ostali adolescenti i bez „novog normalnog“ života prolaze kroz razdoblje u kojem proživljavaju različite emocionalne i socijalne probleme. Koronavirus, samoizolacija, online nastava, potresi i ostale nedaće dodatno troše njihovu energiju.

Ono što mlade najviše muči jesu uglavnom: strah od zatvaranja, ograničenost socijalizacije te otkazivanja srednjoškolskih aktivnosti poput priprema za maturu i maturalnih putovanja. Uz to navode kako je „svakodnevica stresnija nego prije“.

Školski pedagozi i ostali zaposlenici školskih ustanova nam iz povjerljivih izvora potvrđuju kako su već kod osnovnoškolske djece nakon pandemije koronavirusa vidljivi znakovi depresije, ravnodušnosti i nezainteresiranosti. Također, simptom koji je zapravo pokazatelj emocionalne slabosti jest otpor. Pritom se to odnosi na otpor za bilo kakvom aktivnošću, pa umjesto toga radije koriste ekran jer nemaju snage za većim kretanjem. S druge strane oni nešto nesigurniji, nakon ovih kriza proživljavaju veliki strah, paniku pa čak i fobiju.

Stoga je važno prikazati emocije kako ne bi došlo do potiskivanja istih, što znači njihovu „eksploziju“. To može rezultirati ravnodušnošću, agresivnošću ili čak samoozljeđivanjem. Da bi se takvi scenariji spriječili, Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije iz Psihološkog centra Sever, u svojoj knjizi Knjiga o strahu navodi djecu na iskazivanje osjećaja istoga trenutka kada se on pojavi. Također, bavljenje aktivnošću koja dijete čini sretnim, izvršavanje školskih obaveza, korištenje društvenih mreža za komunikaciju s prijateljima te informiranje o situaciji na pravim mjestima, neki su od načina kako da mladi očuvaju svoje mentalno zdravlje u trenutnoj situaciji.

Izvor fotografije: Pixabay