Sir prgica, ponos Koprivničko-križevačke županije
Ankica Mađerić iz sela Peščenik nedaleko Koprivnice već se dvadeset godina bavi proizvodnjom sira na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Svoje proizvode nudi na koprivničkoj tržnici i izravno na vlastitom imanju. Iako se bavi i proizvodnjom svježeg sira s vrhnjem, njezina su specijalnost sirevi prgice.
Što je sir prgica i kako se proizvodi? ”Prgice se rade od svježeg sira, stavlja se začin, sol, ljuta paprika, po potrebi i češnjak. Sve se zamijesi i slaže u oblik. Cijeli postupak izrade traje oko 40 minuta.”, rekla nam je gospođa Mađerić te dodala da je postupak dimljenja odvojen od postupka izrade samog sira te da on traje dva do tri sata. Naravno, trajanje izrade i dimljenja različito je od proizvođača do proizvođača.
Na svom imanju u Peščeniku obitelj Mađerić uzgaja tri krave, čije se mlijeko kasnije koristi za preradu u sir. Osim što se u njihovu prehranu ne dodaju umjetne komponente i dodaci hrani, krave su veći dio godine, dok vrijeme to dozvoljava. na ispaši gdje imaju organiziran dotok vode. Kako bi udovoljili veterinarsko-zdravstvenim uvjetima, u sklopu gospodarstva obitelji Mađerić nalazi se i poseban objekt za obradu, preradu i uskladištenje mlijeka i sira.
Osim što je prepoznat i tražen kod potrošača, njezin sir prgica nagrađen je i mnogim nagradama, od kojih je možda najznačajnija nagrada šampiona sajma održanog u Grubišnom Polju u studenom 2013. Uz tu nagradu, Ankica Mađerić je za svoje proizvode osvojila brojne zlatne, srebrne i brončane medalje za kvalitetu na izložbama i sajmovima diljem Koprivničko-križevačke županije, ali i brojna priznanja i nagrade širem Hrvatske.
Proizvođača prgica i sira općenito na području Koprivničko-križevačke županije ima u znatnome broju, a oni su okupljeni u udruzi ”Prgica”. Prije samog stvaranja udruge, sirari s područja Županije formirali su studijsku grupu i krenuli k realizaciji poboljšanja kvalitete sireva i unapređenja tehnologije na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U suradnji sa Srednjom gospodarskom školom u Križevcima, sirari su tijekom 2004. godine pohađali praktičnu edukaciju. Velika posjećenost manifestacije održane u rujnu te godine i zainteresiranost posjetitelja za predstavljene sireve potaknula ih je na osnivanje udruge. ”Prgica” je formalno osnovana 2006. u Križevcima, gdje je i danas njezino sjedište.
Glavni cilj udruge je povezivanje malih proizvođača sira s područja Koprivničko-križevačke županije, ali i unapređenje proizvodnje, zajedničko predstavljanje, podizanje kvalitete sira i očuvanje domaćih, tradicijskih sireva te ostalih mliječnih proizvoda. Uz to, udruga redovito organizira prigodne gospodarske izložbe i sajmove.
Među prvim konkretnijim zadacima udruge našlo se organiziranje edukacije sirara, a izobrazba je provedena kroz tečajeve, stručna putovanja, seminare, radionice, posjete sajmovima te izložbama sireva i slično. Da bi ojačala svijest proizvođača o konzumaciji domaćih sireva i unaprijedila kvalitetu sira, ”Prgica” surađuje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Hrvatskim stočarskim centrom, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Koprivničko-križevačkom županijom.
Iako se broj sirara u udruzi zbog strogih uvjeta struke te zahtjevne i komplicirane birokracije smanjio, preostali su proizvođači i dalje sveprisutni, kako na sajmovima i izložbama, tako i na tržnicama. Sirari iz udruge ”Prgica” svoje proizvode prodaju na tržnicama u Zagrebu, Sesvetama, Velikoj Gorici, Koprivnici, Đurđevcu i Križevcima, a sve češći i popularniji način prodaje je onaj na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prema riječima gospođe Mađerić, koja je također članica udruge ”Prgica”, Zagrepčani su najzainteresiraniji kupci domaćih, autohtonih vrste sira.
Udruga ”Prgica” dosad je sudjelovala na raznim festivalima, kao na primjer u Sloveniji 2006., organizirala je studijsko putovanje u Švicarsku, Italiju i Francusku, predstavljala proizvode na sajmovima diljem Hrvatske (Grubišno Polje, Bjelovar, zagrebački Velesajam itd.), ali i stekla prepoznatljivost kod organizatora kulturnih manifestacija nevezanih nužno uz proizvodnju i prodaju hrane. Iz tog razloga, članovi udruge ponekad i pojedinačno predstavljaju svoje proizvode na raznim manifestacijama poput Dana travnjaka u Koprivnici. Sirevi tih proizvođača prepoznati su i kao dobar turistički proizvod, što se potvrđuje i na manifestacijama održanima na Jadranu. Uz to, tradicionalni bi sirevi poput prgice mogli postati i respektabilni izvozni proizvod za Europsku Uniju.
Tradicijske svetkovine i običaje vezane uz proizvodnju hrane može se zaštititi jedino ako ih se njeguje, poboljšava i radi na njihovoj promociji, a sirari s područja Koprivničko-križevačke županije u tome su i više nego uspješni.
