Razvoj mode kroz povijest dvadesetog stoljeća

Francuski dizajner Paul Poiret koji je prozvan „kraljem mode“, ženama tog doba učinio je veliku uslugu osmislvši korzet koji prati linije tijela. Njegov cjelokupni rad bio je inspiriran ruskim baletom, a kao obilježje pripisuje mu se orijentalizam. Osim što je kreirao i dimije njegov rad usmjeren je na osmišljavanje kimono haljina, turbana, haljina jakih kolorita i silueta koje naglašavaju žensko tijelo.

Prvi svjetski rat ženama je donio povlasticu u smislu da više nisu samo kućanice, nego su uključene u rad i sportske aktivnosti, stoga im je potrebna udobnija odjeća.

Početak modne ere

Samo neke karakteristike 1920. godine su popularizacija jazza, flapper djevojke, spušten struk i bob frizura koja je In i u današnje vrijeme. Najveću zaslugu nosi Gabrielle Bonheur, poznatija kao Coco Chanel koja je kreirala odjeću baziranu na muškim elementima kako bi ženama pružila neovisnost i samopouzdanje. Iako je njena najpoznatija kreacija mala crna haljina, Coco je osmislila parfem Chanel No. 5 i Chanel odijelo koje se sastoji od suknje do koljena i sakoa.

Pojavom velike depresije 1930. moda se mijenja u konzervativnijem smjeru. Struk se vraća na prirodno mjesto, suknje postaju duže, a naglasak se stavlja na ramena. Najveće obilježje tridesetih godina bio je zavarač osmišljen od strane Else Schiaparelli kojim se označavao ubrzani način života. Za razliku od ostalih dizajnera Elsa nije pronalazila inspiraciju u anitici. Njen cilj bio je ujediniti modu i umjetnost, a težila je dekoru i provokaciji. Kako bi što bolje realizirala ideju spajanja mode i umjetnosti odlučila se za surdanju s Salvadorom Daliem, koji je dizajnirao materijale. Tom suradnjom nastala je popularna haljina s jastogom, te šešir- cipela. Kao i uvijek, modne trendove prenosile su poznate osobe, a neke od ikona tridestih godina bile su Bette Davis, Greta Garbo i Marlene Dietrich.

Utjecaj rata četrdesetih godina u modu je donio minimalizam i strogoću. Tek 1947. dolazi Christian Dior i uvodi „New Look“ koji se sastoji od zvonolike suknje, naglašenog struka i priprijenog gornjeg dijela. Ubrzo je shvatio kako su žene umorne od ratnih godina, te kako žude za elegancijom, luksuzom i ženstvenosti, stoga se odlučio na ekstravagantnu odjeću nad kojom je kasnije bila pobuna. Svoj prvi dizajn izbacije i Balenciaga koja žene oblači u kapri hlače i balerinke, taj modni trend naupečatljiviji je kod ikone Audrey Hepburn.

Prva mini suknja

Šezdesete godine obilježila je Mary Quant kreirajući prvu mini suknju. Dizajn same suknje bio je 15 cm iznad koljena, a namjenjena je ženama kako bi lakše trčale na posao. Ljudi, posebice djevojke više nisu odjeću gledale kao prikaz društvenog položaja ili vremena, nego kao oličje vlastite osobnosti. Odjeća poprima nove linije, obrise, teksture i boje koje sa sobom nose optimizam i težnju za novim egalitiranim društvom. Osim što žene puštaju kosu, novi trend je nošenje minica i samim time pokazivanje više kože nego ikada prije, također popularnost nose žive boje i geometrijski printovi. Pokazivanje ženstvenosti izazvalo je neodobravanje starijih i konzervativnijih. Najlonke su držali halteri, no u šezdesetima se pojavljuju najlonke s gaćicama kakve danas poznajemo, tajice su također bile veoma popularne iako su se nosile ispod suknji i haljina. Kraj šezdesetih obilježen je hippie pokretom, odnosno pokretom djece cvijeća.

Sedamdesete godine odjekuju u stilu hippi pokreta i bunta, a odjeća je inspirirana etnom i povratkom u prirodu kako bi se poslala poruka protiv rata u Vijetnamu. Po prvi put pojavljuje se traper koji je do tada bio rezerviran samo za rudare, no ubrzo potaje elementom unisex mode. To su bile godine kada su mladi odbacili tradicionalnu odjeću, a moda se svodi na „sve prolazi“, što vrijedi još i danas.

Osamdesetih godina moda ima određeni šarm, iako ga neki smatraju pravim kičom. Obilježje tog vremena bilo je- što ekstremnije, to bolje. Djevojke su svoju osobnost izražavale velikim tapiranim frizurama, prevelikim majicama i blještavim bojama. Neuništiva pop kraljica Madonna posebno obilježava to razdoblje naglašenim ramenima i špic grudnjacima. Također, popularnost nose i visoke potpetice, šljokice, broševi, mnogo šminke, velike torbe i pletene čarape bez stopala (štucne). Jedan od omiljenih dodataka bili su plastični satovi.

Devedesetih godina najpopularnija postaje traper odjeća. Dizajneri nisu bili bazirani samo na trapericama, nego su stvarali i suknje, kratke hlače, kombinezone za oba spola, šešire pa čak i traper vrećice. Značajanu revoluciju pokrenuo je bend Nirvana, fanovi su se ugledali na Kurta i tako počeli nositi vrećase džempere, voluminiozne traperice, vrećaste džempere, kožne jakne i istrošene tenisice. Popularna je i odjeća širokih ramena, a čest slučaj je bio rezanje jakni i umetanje glomaznih jastučića. Također, popularnost nose karirane košulje i mini suknje koje su se nosile s mrežastim čarapama. Samim time dizajneri stvaraju i druge „mini“ stvari poput kratkih hlača, topova koji su se najčešće nosili kako bi žene pokazale piercinge na pupku. Devedeste donose trend čarapa i štikli, te neonskih boja.