PROPAST BOLONJE: Zagrebački Ekonomski fakultet napušta bolonjski proces

Ekonomski fakultet u Zagrebu s četverogodišnjeg preddiplomskog studija i jednogodišnjeg diplomskog (takozvani 4 plus 1) prelazi na integrirani petogodišnji studij. Novi model studiranja primjenjivat će se već od jeseni. Na tržištu rada nema mjesta za prvostupnike, što je rezultiralo time da 90 % studenata studija Ekonomije i Poslovne ekonomije nakon završene četvrte godine upisuje diplomsku razinu. Prvostupnik ekonomije tako praktički u dva semestra postaje magistar ekonomije.

Republika Hrvatska je Bolonjsku deklaraciju potpisala 2001., a svi studijski programi usklađeni su sa zahtjevima bolonjskog procesa 2005. godine. Po uzoru na američki obrazovni koncept, temeljna ideja bila je omogućiti mladim visokoobrazovanim ljudima ulazak na tržište rada, i to nakon trogodišnjeg studija. Realizacija te ideje u Hrvatskoj nikad nije u potpunosti provedena. Umjesto skraćenja temeljnoga četverogodišnjeg obrazovanja na trogodišnje, danas imamo petogodišnje studije. Ovaj neuspjeh ne možemo pripisati samo sveučilištu. Loša obrazovna politika nije nepoznanica u Hrvatskoj. Činjenica je da gospodarstvo i javni sektor svih ovih godina postojanja bolonje u hrvatskom obrazovnom sustavu nisu ponudili adekvatna radna mjesta za prvostupnike. Problem nedostatka komunikacije između sveučilišta te gospodarskog i javnog sektora još je jednom zadao udarac mladim i obrazovanim ljudima. Odgovornost za neuspjeh bolonje nitko ne želi preuzeti, a natječaja za prvostupnike gotovo da i nema.

Prema rezultatima istraživanja Sindikata znanosti, hrvatska sveučilišta su još i prije ulaska u bolonjski proces bila suočena s problemima, kao što su manjkak asistenata i nenastavnog osoblja, nedostatak financijskih sredstava i opreme te nerazvijena međunarodna suradnja – a navedene probleme zanemarilo je Ministarstvo (iako značajno utječu na kvalitetu sveučilišnog rada). Jasno je kako obrazovni sustav Republike Hrvatske nije bio spreman za bolonju 2005. godine… A nije ni danas. Stoga ne čudi to što su se neki fakulteti u Hrvatskoj odlučili napustiti bolonju.

„Moje je mišljenje da ovo jest napuštanje bolonjskog procesa. Zapravo, ovo je produžetak staroga četverogodišnjeg studija na pet godina, što predstavlja opasnost da naše titule neće biti prepoznate nigdje izvan Hrvatske, a da će programi za većinu studenata ekonomije biti prenatrpani suvišnim sadržajima“, u razgovoru za Jutarnji list rekao je Neven Budak, voditelj tima za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti.

Ekonomski fakultet ovu je odluku čekao pet godina. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj odobrilo ju je nakon uvida u elaborat koji ima više od 1000 stranica, a u kojem se obrazlaže model koji se smatra boljim i uspješnijim za studente zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Na novom integriranom studiju specijalizacija počinje na četvrtoj godini i traje četiri semestra (umjesto dva semestra). Tonći Lazibat, sadašnji prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Ekonomskog fakulteta, poručuje da su potporu za tu odluku dobili od studenata te dodaje:

„Prvostupnik nema što tražiti na tržištu. To vam je kao da se vozite vlakom iz Zagreba do Splita, a onda vam kažu da morate izaći u Kninu i kupiti kartu za Split. Ako neki student ipak želi kraće studirati, to će i dalje moći na stručnom studiju. Postoji i mogućnost prelaska sa stručnih na sveučilišni studij.“

Dok na riječkom Ekonomskom fakultetu i dalje podržavaju bolonju, takav integrirani studij odlučio je uvesti i Kineziološki fakultet u Zagrebu. Čini se kako je ovo samo početak napuštanja bolonje, procesa za koji se često govori da je odlično osmišljen, ali je u Hrvatskoj veoma loše proveden. Kao i u većini slučajeva u koje se uplete politika i nekoliko ministarstava, studenti nisu ti koji će profitirati. Profitirat će jedino visoke privatne škole koje nude kraće programe koji garantiraju jednaku mogućnost zapošljavanja.