SVEUČILIŠTE SJEVER

U utorak, 14. lipnja 2022. u 17.30, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke (Dolac 8, Zagreb) bit će predstavljen zbornik „Posebna soba. Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?“ objavljen u sunakladništvu Centra za ženske studije, Instituta za etnologiju i folkloristiku i Sveučilišta Sjever.

Riječ je o knjizi radova sa znanstveno-književnog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe“ koju su uredile dr. sc. Lidija Dujić, dr. sc. Maša Grdešić, dr. sc. Renata Jambrešić Kirin, dr. sc. Anita Dremel i mr. sc. Sandra Prlenda.

„Zbornik radova „Posebna soba. Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve“ dvanaesta je knjiga u nizu posvećenome suvremenome revaloriziranju društvenoga, političkoga, kulturnoga i književnoga rada Marije Jurić Zagorke, kao i propitivanju najšire shvaćenih kulturnih i društvenih fenomena s kojima se to stvaralaštvo može dovesti u vezu. Kao i zbornici koji mu u spomenutome nizu prethode, i ovaj se, zahvaljujući aktualnoj tematici, angažiranoj motivaciji i istraživačkoj multidisciplinarnosti, ostvaruje kao inovativan prilog polju suvremenih hrvatskih društvenih i humanističkih znanosti, od znanosti o književnosti, filozofije, povijesti umjetnosti i muzeologije do kulturalnih studija odnosno studija popularne kulture. Otvarajući jedan od najaktualnijih problema suvremene hrvatske, ali i svjetske kulture i društva, zbornik nudi inovativan pogled na njih upravo stoga što kombinira različite disciplinarne i stručne perspektive te ih dovodi u funkcionalan i međusobno nadopunjavajući i kritički suodnos.” (iz recenzije izv. prof. dr. sc. Suzane Coha)

„I na samom kraju, o naslovu ove knjige… Sobe, vlastite, male, izdvojene, skrivene, sa žutim tapetama, s pogledom ili bez njega, čest su motiv i česta metafora u narativnom zamišljanju prostora i načina ženskog stvaralaštva. Zagorka je pisala o određenim sobama u koje je odlazila zbog kazni majke ili zbog bježanja od muža i svekrve u prostor osame kako bi stvarala, o bolničkim sobama, zatvorskim sobama… Na početku njezina rada postojala je jedna znakovita, tavanska, posebna soba. U njoj je pisala, ali skrivena od očiju javnosti. Obzor ju je htio zadržati, jer je silno podizala tiražu novina, no istovremeno su je se sramili, jer bi vijest o ženi u redakciji značila sramotu pa su je smjestili u skriveni prostor…“ (iz predgovora dr. sc. Anite Dremel i dr. sc. Renate Jambrešić Kirin)

?>