Prerasta li #SpasiMe u hrvatski #MeToo pokret?

Jedan tvit je prije dvije godine u SAD- u pokrenuo lavinu ispovijesti žena o njihovim iskustvima sa seksualnim nasiljem i uznemiravanjem. Brojni kosturi ispali su iz ormara, a 200-ak muškaraca pozdravilo se sa svojim moćnim pozicijama. Osim zakonskih izmjena i milijuna prikupljenih dolara u fondu koji je tisućama žrtava omogućio traženje sudske pravde, #MeToo pokret osvijestio je društvo SAD-a o tome koliko su česti slučajevi seksualnog nasilja i uznemiravanja.

U Hrvatskoj se prije godinu dana pojavio manji oblik #MeToo pokreta koji je potaknula zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić nakon što je javno progovorila o vlastitom iskustvu kiretaže bez anestezije. Njen istup potaknuo je najmanje 400 žena da progovore o neopravdanim bolnim i neugodnim zahvatima koje su proživjele u hrvatskim bolnicama. Veća kampanja je nažalost izostala jer je ministar zdravstva Kujundžić bolnicama odmah zaprijetio inspekcijama, pridržavajući se one narodne „bolje spriječiti nego liječiti“. 

Je li kucnuo čas da kampanja protiv obiteljskog i svih ostalih oblika nasilja #SpasiMe, koja je baš kao i #MeToo pokrenuta preko društvenih mreža, preraste u hrvatski #MeToo pokret? Prošlu subotu održan je prosvjed na kojem su građani podigli glas za žrtve seksualnog nasilja i njihovu zaštitu, potaknuti slučajem višestruko puta silovane maloljetnice iz manjeg mjesta kod Zadra i činjenicom da je petero osumnjičenika pušteno da se brani sa slobode. Narod se nekim čudom nije složio s logičkim zaključkom zadarskog suca da za dječake koji su djevojčicu silovali najmanje 6 puta i nekoliko puta tukli te potom ucjenjivali snimkama tih djela, ne postoji opasnost od ponavljanja djela, iako dolaze iz istog malo mjesta kod Zadra kao i žrtva. Možda su bombastični medijski naslovi, kako ih je opisao glasnogovornik zadarskog suda, poremetili logičko zaključivanje naroda? Pokretu #SpasiMe ipak ne ide u prilog činjenica da je djevojčica silovana tijekom prethodne godine dana. Unutar iste te godine tijekom koje je održan posljednji prosvjed putem kojeg su građani stali u obranu svih žrtava obiteljskog i ostalih oblika nasilja te zatražili izmjenu zakona kako bi se svako tjelesno i seksualno nasilje u obitelji smatralo kaznenim djelom, a ne prekršajem.

Vlada je tada samo prividno prihvatila njihov zahtjev i nije zaštitila najbrojnije žrtve nasilja u hrvatskoj, one obiteljskog nasilja, a još manje one poput maloljetne djevojčice, koje su pretrpjele nasilje izvan obitelji. Iako je njen slučaj s pravom zgrozio cijelu Hrvatsku, nije realno očekivati da će zakon spriječiti baš svakog nasilnika ili silovatelja, ali statistike pokazuju kako na jedno prijavljeno silovanje dolazi još barem 20 neprijavljenih. Sasvim je moguće da je uz maloljetnu djevojčicu, još najmanje 20 djevojčica, žena, majka ili kćeri, još najmanje 20 žrtava silovanja uz još mnogobrojnije žrtve obiteljskog i ostalih vrsta nasilja, kroz proteklu godinu obeshrabreno pratilo prvi prosvjed. Najmanje 20 djevojčica ili žena, najmanje 20 žrtava silovanja uz još mnogobrojnije žrtve obiteljskog i ostalih vrsta nasilja pratilo je gala večeru u elitnom hotelu Esplanade kojom je nekoliko mjeseci kasnije zaokružen “uspješan“ prvi prosvjed kampanje #SpasiMe. Cilj večere bio je prikupiti milijun kuna za žrtve nasilja, a iako su se Hrvati u posljednjih nekoliko godina pokazali osjetljivima na tuđu nevolju, prikupljeno je tek 160 tisuća kuna.

Možda zato što crvenim tepihom nisu prošetale žrtve nasilja s ohrabrujućim porukama za druge žrtve, već su svjetla reflektora zauzele isključivo Veljača, Severina i ostale zvijezde u skladnim odjevnim kombinacijama koje nisu uvjerile narod u postavljeni cilj. Pokret #SpasiMe tada je pao s 50 na 40-ak tisuća Facebook pratitelja. Ipak, nije sve tako crno. Danas na Facebooku okuplja 55 tisuća ljudi, a u rujnu su predstavnici pokreta #SpasiMe uz ostale predstavnike obiteljskog nasilja s premijerom ponovno postigli dogovor o izmjenama zakona koje bi trebale dovesti do strožeg kažnjavanja obiteljskog i seksualnog nasilja. Prerasta li s obzirom na to #SpasiMe u hrvatski #MeToo pokret? Okupljanje tisuće građana na ulicama brojnih gradova dobar je prvi korak u osvješćivanju onih kojima je nakon što pročitaju vijest o silovanju još uvijek prva pomisao „Ma tko zna kako se obukla“. Međutim, prerastanje #SpasiMe u hrvatski #MeToo pokret ne ovisi samo o građanima.

Kako bi prerastao u pokret koji će unijeti trajne promjene u društvo, koji će ohrabrivati žrtve da istupe sa svojim ispovijestima i vlada zajedno sa svim nadležnim službama mora ispeći svoj dio kolača kako bi žrtve nasilja ponovno mogle vjerovati sustavu. Na vladi je da što prije provede obećane izmjene zakona kojima će se strože kažnjavati silovanja i onemogućiti da počinitelji šetaju istom ulicom kao i njihove žrtve. Kako zakoni ne bi ostali samo puka slova na papiru također je važna pravovremena reakcija policije, centra za socijalnu skrb i ostalih nadležnih službi. Skladan sustav koji će djelovati pravovremeno i zaštiti dostojanstvo žrtve? Velika su to i možda pomalo nerealna očekivanja, ali kada se Velika Britanija u stanju dogovoriti s EU, čovjeku se pričini da se čuda stvarno događaju.

foto: miss7