Povijesni pregled značajnijih potresa u Hrvatskoj, regiji i svijetu

Nekoliko većih i manjih potresa uzdrmali su Zagreb i okolicu u ranim nedjeljnim satima 22. ožujka 2020.

U 6 sati i 24 minute Zagreb je zatresao najsnažniji od tih potresa s magnitudom od 5.5 po Richteru koji je trajao 15-ak sekundi. Osim što je potres donio brojne materijalne štete posebice u središtu grada, isto tako je i odnio dva života, jedan kao direktna posljedica potresa i drugi prilikom sanacije štete. Potresi popraćeni podrhtavanjima donijeli su građanima Hrvatske dodatnu brigu, strah i nesigurnost u situaciji u kojoj se suočavaju i s globalnom pandemijom.

Izv. prof. dr. sc. Snježana Markušić, pročelnica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na službenim stranicama PMF-a objavljuje kako se „Grad Zagreb nalazi na kontaktu velikih tektonskih jedinica: na sjeverozapadu su Alpe na istoku Panonski bazen i na jugu Dinaridi. Uzročnici nastanka potresa su tektonski pokreti koji se događaju u regionalnom prostoru. Uslijed naguravanja i/ili podvlačenja pojedinih tektonskih jedinica jednu pod drugu litosfera puca, a pukotine (rasjedi) postaju seizmički izvori potresa.“.

Potresi u Zagrebu i Hrvatskoj

Samim time potresi u zagrebačkoj okolici i nisu strana pojava, a najsnažniji u Zagrebu bio je potres magnitude 6.3 9. studenog 1880. godine s epicentrom u Medvednici koji je također uzrokovao brojna oštećenja. Kako se Hrvatska nalazi na području podložnoj potresima, tako Zagreb nije jedina lokacija koja je bila uzdrmana. Prvi zabilježen potres na području Hrvatske bio je onaj iz 361. godine, za kojega se navodi kako je uzrokovao propadanjem grada Cissa u more na otoku Pagu, dok je najstariji zabilježen potres u Zagrebu onaj iz 26. ožujka 1502., koji je srušio toranj crkve Sv. Marka.

Potresi koji su vrijedni spomena je i onaj iz 1511. godine, koji je pogodio Slunj s intenzitetom od IX-X stupnjeva po MCS ljestvici. Viroviticu je 1757. godine pogodio potres s intenzitetom od IX stupnjeva po MCS-u. U jeku Drugog svjetskog rata 1942. godine, Imotski je pogodio potres koji je imao intenzitet od IX stupnjeva prema istoj ljestvici, a magnituda potresa bila je 6,2 po Richteru. Potres jednakog intenziteta 1962. godine pogodio je i Makarsku. Od novijih potresa koji su zahvatili Hrvatsku značajan je onaj iz 1996. godine koji je pogodio Ston s magnitudom 5.9.

Najrazorniji potres u Hrvatskoj

Povijesno najznačajniji potres bio je onaj iz 1667. koji je pogodio Dubrovnik, koji se nalazi na jednom od lokacija u Hrvatskoj koje su podložnije potresima. Podaci Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu navode kako je 6. travnja 1667. godine oko 8 sati i 45 minuta ujutro Dubrovnik i okolicu pogodio pustošan potres koji se osjetio od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne i Carigrada. Odmah nakon potresa nastao je tsunami, a jak je vjetar raspirio požare u razrušenim kućama. Nakon potresa i požara (koji su se ugasili 8. travnja) Dubrovnik je još i opljačkan. Nažalost, ne zna se točno ni koliko je stanovnika bilo u Dubrovniku prije potresa (procjenjuje se da ih je bilo oko 6000), kao što se ne zna ni točan izgled Grada prije potresa. Ne zna se točan broj poginulih i ranjenih, ali procijenjeno je oko 2200.

Potresi na području bivše Jugoslavije

Kako i na samom području Hrvatske tako je i na području bivše Jugoslavije bio zabilježen niz značajnijih potresa. Skoplje je 1963. godine pogodio potres od 6.9 po Richteru, a tada je poginulo tisuću ljudi i oko tri tisuće je ozlijeđeno. Potres jačine 6 stupnjeva po Richteru pogodio je Banju Luku 27. listopada 1969. godine u kojemu je 15 osoba poginulo. Najjači potres u Jugoslaviji bio je onaj iz 1979. godine kada je potres magnitude 7 stupnjeva po Richteru prodrmao Crnogorsko primorje. U njemu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, a sam se potres osjetio s intenzitetom VII prema MCS ljestvici i u Dubrovniku te uzrokovao veliku materijalnu štetu.

Najsnažniji potresi u svijetu

Kako uvijek može biti gore dokazuje nam lista najsnažnijih zabilježenih potresa. Prvih pet najsnažnijih potresa su imali 9.0 ili višu magnitudu po Richterovoj ljestvici. U blizini poluotoka Kamčatka u Rusiji 4. studenog 1952. zabilježen je potres od 9 stupnjeva. Najnoviji od snažnih potresa dogodio se u Japanu 11. ožujka 2011. godine jačine 9.1 prema Richteru, a uzrokovao je i tsunamijem koji je donio daljnja razaranja nakon potresa, šteta je procijenjena na 360 milijardi dolara. Najsmrtonosniji od tih potresa bio je potres jačine 9.1 na obali Sumatre iz 2004. godine nakon kojega je uslijedio tsunami koji je uzrokovao smrću 227 tisuća osoba. Potres jačine 9.2 pogodio je Aljasku 1964. godine. Najsnažniji zabilježeni potres pogodio je Čile 22. svibnja 1960. godine, ali zbog nenaseljenosti toga područja broj poginulih nije bio približan onome iz 2004. ili materijalnoj šteti potresa iz 2011. godine.

Najsmrtonosniji potresi u svijetu

Jačina potresa nužno ne prouzrokuje izravno većim brojem stradalih, neki od najvažnijih čimbenika kod smrtnosti potresa su naseljenost područja koje je zahvaćeno potresom i ukoliko je potres uzrokovao tsunami, klizište, požar ili lavinu. Haiti je 2010. bio pogođen potresom magnitude 7.0. Potres je uzrokovao smrću 222 tisuća života, a 1,3 milijuna ostalo je bez domova. Već navedeni potres u Sumatri 2004. godine smatra se četvrtim najsmrtonosnijim potresom u povijesti. Teško je biti u potpunosti siguran u navedenu brojku od 230 tisuća poginulih, s obzirom na to da se potres u gradu Alepo u Siriji dogodio prije gotovo 900 godina, točnije 9. kolovoza 1138. godine. Najsmrtonosniji potres u novijoj povijesti pogodio je Kineski grad Tangshan 27. srpnja 1976. i prouzročio je pogibiji 255 tisuća osoba. Magnituda potresa bila je 7.5, a procjena poginulih doseže i brojke od 655 tisuća osoba. Najsmrtonosniji potres svih vremena je potres od magnitude 8 koji je 23. siječnja 1556. godine pogodio kinesku provinciju Shaanxi s pogibijom 830 tisuća ljudi te se bilježi kao najsmrtonosniji potres svih vremena.

Osvrnuvši se na potrese koji su nedavno pogodili Zagreb, možemo gledati na novonastalu situaciju na dva načina. Prvi je doživljavati potres kao još jednog „jahača“ apokalipse koji nas je zadesio kao i koronavirus, ili bismo možda ipak trebali biti sretni što nije bilo i gore te svaku situaciju gledati na pozitivniji način. Potresi su nepredvidljive prirodne katastrofe koje se mogu pojaviti u najgorem trenutku kao što je sada bio, ali barem možemo tražiti utjehu u tome da nije bio više magnitude po Richteru.