Pokušaj slavenskog esperanta – ideja međuslavenskog jezika

Umjetni jezici česta su pojava suvremenog vremena. Njihovi korijeni su različiti, no uvijek pronađu svoje mete, ljude koji će se njima služiti. Prepoznajemo jezike proizašle iz SF štiva, gdje prednjači J.R.R. Tolkein. On je svijetu predstavio vilenjački, entski, patuljski i još njih nekolicinu. Izuzev brojnih Tolkeinovih izmišljenih jezika kojima je ukrašavao svoja djela, često se u američkim sitcomovima spominje i klingonski – jezik Klinogonaca iz Zvjezdanih staza. Najrašireniji umjetni jezik u svijetu je esperanto. On nije konstruiran u svrhu unaprjeđivanja SF djela, već je produkt rada jezikoslovaca s ciljem ostvarivanja kozmopolitanstva uz pomoć njega. Umjetni jezik, sličan esperantu zbog ideje međusobnog razumijevanja, nastao je i na slavenskom govornom području – međuslavenski jezik.
Nastanak međuslavenskog jezika

Iako bi najlakše bilo poistovjetiti međuslavenski jezik s panslavizom, ta tvrdnja bi bila promašena. Ideja o zajedničkom jeziku svih Slavena pojavila se još u 16. stoljeću. Temelje njoj postavili su hrvatski svećenici Juraj Križanić i Šime Budanić. Kasnije su se na njih referirali te nadograđivali izrečene ideje brojni lingvisti. Česti razlozi prijepora nalazili su se o tome kako strukturirati jezik – treba li se on temeljiti na ruskom ili uključivati sve slavenske jezike?
Ideja međuslavenskog jezika paradoksalno je utihnula tijekom 20. stoljeća. Iako su tada postojale međuslavenske države, Jugoslavija, Čehoslovačka, Sovjetski Savez, zamisao o zajedničkom jeziku nije bila aktualna. Ona se ponovno popularizira na početku 21. stoljeća. Naposljetku, 2011. godine kompletirano je osmišljavanje međuslavenskog jezika, namijenjenog Slavenima poradi zajedničkog razumijevanja.
Lako razumljiv

Pogledom na međuslavenski jezik lako se ustanovi da on uistinu i je razumljiv Slavenima. „„Medžuslovjansky jest jezyk, ktory Slovjani raznyh narodnostij koristajut, da by komunikovali jedin s drugym. To jest možno, ibo slovjanske jezyky sut shodna i srodna grupa“ , uvodna je to rečenica, koja potkrjepljuje razumljivost, službene internetske stranice međuslavenskog jezika.
„ Ovo nije jezik koji bi zamijenio ili, ne daj Bože, ugrozio bilo koji od postojećih slavenskih jezika, nego je osmišljen kao ispomoć u komunikaciji među Slavenima i poznavaocima slavenskih jezika“, izjavio je Vojtěch Merunka, jedan od konstruktora međuslavneskog jezika, za Jutarnji. Međutim, od te njegove izjave prošlo je nekoliko godina, a plamen entuzijazma protagonista ideje međuslavenskog jezika naizgled je oslabio. Naime, autori su se potrudili promovirati jezik na raznovrsne načine – pokrenuli su internetsku stranicu, pokrenuli portale s tekstovima na međuslavenskom i promovirali se koliko – toliko putem medija. Portali koji su izvještavali na međuslavenskom jeziku, više nisu ažurni. Na njima se tekstovi objavljuju na kapaljku, a na nekima se nisu objavili po nekoliko mjeseci.
Iako ne postoje službeni podatci o boju govornika tog umjetnog jezika, neslužbeni navode kako ih postoji sedam tisuća. Usporedivši tu brojku s brojem govornika slavenskih jezika uviđamo da njegova promocija baš i nije uspjela. Ipak, konstruktori jezika su uspjeli uspostaviti jezik koji je razumljiv tim istim slavenskim govornicima i dok je posve sigurno da se njegova upotreba neće dogoditi, svejedno predstavlja jedan zgodan kuriozitet kojim se oni mogu zabaviti.