PESKETARIJANIZAM – PREHRANA PRILAGOĐENA ZDRAVLJU I ETICI

Iako ne postoje točni podaci o broju vegetarijanaca u Hrvatskoj i svijetu, prema istraživanju udruge Prijatelji životinja, iz godine u godinu bilježi se porast onih koji iz etičkih razloga odabiru prehranu bez mesa.

Pored vegetarijanaca i vegana postoje i pesketarijanci koji dodaju ribu i morske plodove  vegetarijanskom načinu prehrane. U javnosti relativno nepoznat pojam smatra se najzdravijim načinom prehrane jer pesketarijanizam svoj plan prehrane prilagođava zdravstvenim i etičkim razlozima.

VEGANI VS. PESKETARIJANCI

Veganima smatramo sve one čija je prehrana bazira isključivo na konzumiraju namirnica biljnog podrijetla, dok su kod vegetarijanaca u prehranu uključene i namirnice životinjskog porijekla, poput mliječnih proizvodi, jaja i meda. Za vegetarijance i vegane većina ljudi je čula, isto kao i za razlike u njihovoj prehrani, no oni o kojima se u javnosti puno manje govori su ljudi koji ne konzumiraju meso ali konzumiraju ribu – pesketarijanci.

 Pojam pesketarijanstvo pojavio se 90- ih godina 20. stoljeća od talijanske riječi za ribu (pesce) i pojma vegetarijanstvo. Prehrana pesketarijanaca uključuje žitarice cijelog zrna, mahunarke, orašasto voće, mliječne proizvode, povrće, voće, jaja, morske podove  i ribu. Brojni su razlozi za izbacivanje mesa iz svakodnevne prehrane ali postoje i brojni razlozi za nastavak konzumiranja ribe. Ovim načinom prehrane moguća je kombinacija pozitivne strane prehrane zasnovane na biljnoj bazi, uključujući uz to i svu dobrobit  za zdravlje koje može donijeti konzumacija ribe i morskih plodova. Poznato je da proteini koje sadrži riba višestruko koriste ljudskom organizmu, a uz proteine pruža nam i bogat  izvor amino kiselina. Stoga, lako je zaključiti da prehrana zasnovana na biljkama i konzumaciji ribe ima brojne prednosti po zdravlje, a to uključuje i smanjenje rizika od debljine, visokog krvnog tlaka kao i od kardiovaskularnih bolesti.

IZBORI KOJI NE POTIČU PATNJU I SMRT

Ljudi postaju pesketarijanci, vegani ili vegetarijanci iz brojnih razloga, uključujući zdravlje, religijska uvjerenja, brigu oko prava životinja, zloupotrebi antibiotika i hormona u uzgoju ili iz želje da se izbjegne pretjerano iskorištavanje resursa iz okoliša. Nema dvojbe da trend porasta ljudi koji odbacuju meso iz prehrane nije samo pitanje prolaznog hira, on se može očitovati i kao posljedica sve osvještenijeg društva. Društva u kojem se pokušava spriječiti patnja i nepotrebna smrt životinja, na izrazito okrutan način. Društva u kojem se uvažava i voli svako živo biće, gdje se bira hrana s pozitivnim učinkom na tijelo, ona koja ima najmanje negativan učinak na okoliš i druga bića. Jer tvorničke farme iz kojih najčešće dolazi meso koje se kupuje u trgovinama i mesnicama prakticiraju neprirodan uzgoj, prisilno tovljenje, mučenje i na kraju okrutno ubijanje. Sve to meso bolesnih, toksičnih i mučenih životinja, na kraju završi u tanjuru, što znači da oni koji jedu meso jedu toksičnu hranu.

Poznati nutricionist s Harvardskog sveučilišta –  dr. Jean Mayer, u jednom od svojih brojnih istraživanja o važnosti zdrave prehrane, došao je do zaključka da bi se smanjenjem proizvodnje mesa za samo 10 % moglo nahraniti 60 milijuna ljudi. Zvuči paradoksalno ali dr. Mayer u intervjuu za New York Times, pojasnio je da se time oslobađa dovoljna količina žita te kada bi svijet jeo žitarice, nitko ne bi bio gladan. O učincima pesketarijanske prehrane na zdravlje i opći osjećaj zadovoljstva mogu reći iz osobnog iskustva. Ubrzo nakon prelaska na prehranu bez mesa, koja povremeno uključuje ribu i morske plodove, uočila veću razinu energije nakon samog jela, ali i dugo nakon toga. Druga, puno važnija promjena koju sam uočila je nestanak učestalih bolova u želucu svaki puta kada bi konzumirala meso i mesne proizvode. Toga više nema i samim time nema više potrebe za korištenjem lijekova za bolove koji su bili česta opcija. Svakako je i kreativnost došla do izražaja,  kombinacija i upotreba do tada slabo zastupljenih namirnica te veća želja da unos hrane bude zaista kvalitetan. Ipak, u konačnici važno je i reći, nama vlastitog osjećaja krivnje zbog hrane koja se nalazi na mome tanjuru. U vrijeme pandemije izazvane virusom Covid- 19, kada je gotovo cijeli svijet stao, u miru možemo zastati i razmisliti koje odluke je dobro donijeti za svoje zdravlje i zdravlje cijeloga Planeta.

foto: Pixabay