‘Novinarstvo je najbolje i najgore što se može dogoditi društvu’ – predstavljanje Uredništva u Novinarskom domu

Gordana Tkalec i Željko Krušelj predstavili su knjigu ‘Uredništvo’ u utorak u 19 sati u Novinarskom domu u Zagrebu. Na predstavljanje su došli mnoge kolege iz struke i sa sveučilišta uz bivše i sadašnje studente. Pričalo se o novinarskoj struci danas i nekad, kao i o samoj ulozi urednika u ‘olovno’ i digitalno doba medija

Uz mnoštvo kolega iz medija i sa sveučilišta, pročelnica Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Gordana Tkalec i pročelnik Odsjeka za novinarstvo Željko Krušelj predstavili su svoju knjigu „Uredništvo“ o konceptima uređivanja u preddigitalnom i digitalnom dobu. Knjiga je napisana za korištenje na diplomskom studiju novinarstva Sveučilišta Sjever. Predstavljanje se odvilo u velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu, a predvodila ga je poznata novinarka Sandra Križanec. Knjigu su, s autorima, predstavljali i Mirko Galić, dugogodišnji urednik i novinar te Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

Autori su pozdravili sve okupljene i spomenuli da su neki došli čak i s operacija. O pisanju knjige rekli su da su imali peh jer nisu imali otkuda prepisivati, morali su istraživati, a u tom su im, kako navodi Tkalec, pomogli i studenti koji su prenosili svoja iskustva iz medijskih kuća u kojima rade. Kritičke opaske za knjigu su vrlo dobre pa je profesor Krušelj naveo kako misli da su napravili dobar posao i zadovoljan je učinjenim.

Pričalo se i o tzv. ‘olovnom’ dobu novinarstva.

Ovdje ima puno sijedih glava koje su, skupa samnom, dio posebne generacije. One koja je krenula s ovim poslom još u kameno doba, pisali smo na mehaničkim mašinama i novine su se tiskale u olovnim tiskarama kakve su bile još od Gutenberga. Onda su došle ogromne promjene, pojavio se internet, ja sam bio već formirani novinar u srednjim godinama. Morali smo preći u digitalno, novo doba. Trebali smo se ili snaći ili otpasti – rekao je prof. Krušelj.

Na to se nadovezao i priznati novinar Mirko Galić koji je povukao paralelu između ondašnjeg i sadašnjeg uređivanja.

Danas više nema Danasa. Lakše je uređivati novine jer se ne očekuje neka profesionalna visina, brzina je postala prvi i osnovni element, ali klasične novine su zadržale dostojanstvo, samo su osiromašile. Velika je konkurencija danas, za razliku od onda. Tada je naša profesija bila teža, ali se temeljni zakoni uređivanja i dalje prenose – dodao je Galić i spomenuo važnost kompetencije, znanja, svijesti i neovisnosti koju novinar mora imati te preporučio studentima da čitaju Camusova djela.

Glavni urednik Večernjeg lista usporedio je posao urednika s putovanjem.

Uređivanje je kao putovanje, ima strmovitih, vanrednih situacija, ali je svaki put drugačije. Dok mi uređujemo novine, svijet oko nas živi, kreće se. Bitno je vratiti se temeljitosti, zato sam u Večernjem angažirao iskusne novinare koji će iskustvo prenijeti mladima na smiren način. Moramo biti čvrsti i zauzeti stav u argumentima, ali i svjesni svoje pozicije. Jedna nalsovnica nekome može uništiti život – rekao je Dražen Klarić i usporedio svoje uređivanje kao vožnju dva automobila odjednom – fizičkog izdanja Večernjeg i portala.

Digitalni trendovi su nepredvidivi i stvarno ovise o tržištu. Tako su u Danskoj već odredili datum zadnjeg izlaska fizičkih novina, a u Austriji novine u fizičkom obliku nikad neće prestati izlaziti jer se kupuju. Novinarstvo će, kao zanimanje, preživjeti. Veselim se svemu što dolazi, pa i mnogim izazovima – poručio je Ivan Buča, izvršni urednik 24sata.

Knjigu su komentirali i mnogi drugi okupljeni. Urednik, novinar i bivši profesor sa Sjevera, Boris Beck spomenuo je da bi mu ta knjiga jako dobro došla u vrijeme kad se prvi put našao na uredničkoj poziciji. Krešimir Lacković, profesor i bivši glavni urednik Glasa Slavonije preporučio je knjigu studentima i pročitao ulomak u kojem se opisuje kakav treba biti urednik i poručio da vrhunski urednik mora natjerati novinara da učini ono što je naumio bez da mu to kaže, već da novinar sam dođe do ispravnih zaključaka.

Profesor Krušelj zaključio je s upozorenjem studentima koji su se odlučili za posao u medijima.

“Studenti moraju biti suočeni s realnošću, student dobije dva pogleda kad dođe u redakciju, glamur i afere. Na faksu se trudimo svesti na realnost pomoću praktičnih zadataka kojima bismo pripremili studente na te dvije sfere posla. Novinarstvo je nešto najbolje i najgore što se može dogoditi društvu.”

Autorica Gordana Tkalec napomenula je da su većinu fotografija iz knjige snimili studenti Sjevera i pozvala okupljene da pogledaju priredbu završnih radova studenata medijskog dizajna koja je bila izložena u prostoru Novinarskog doma.

Na kraju predstavljanja autori su zahvalili svima prisutnima i udruzi Šegrtsko srce, čiji su volonteri iz strukovne škole u Koprivnici pripremili svečani domjenak nakon predstavljanja. Udruga pomaže učenicima srednjih škola koji su slabijeg imovinskog stanja, a sav prihod od prodaje knjige bit će doniran njihovoj svrsi.