NOVI PRISTUP FILMU: tko se boji mašte još?

Animirani film „Hrabri mališan“ samo je jedan primjer pomoću kojega se razvija mašta

Američka tvrtka Netflix najčešća se spominje kroz frazu „Netflix & chill“, ali ubrzo shvatimo da 90% filmova nema prijevod. Tu nastane problem jer nam se ne da razmišljati za vrijeme gledanja određenog filma. S obzirom na to kako nam je sve servirano, postajemo lijeni te više ne želimo trošiti vrijeme na filmove pomoću kojih se psihički umaramo.

Zbog toga se često događa sljedeće: nismo shvatili poantu odgledanog. Odgovorite mi na nekoliko pitanja. Koja je svrha sjedenja tri sata i gledanja u nešto što nećemo shvatiti? Je li vam se ikada dogodilo da pogledate film, a na kraju uopće ne znate što se događalo? Kao da ste zaboravili sve što je prikazano? To se, najčešće, dogodi kada ”isključimo” mozak. Ukoliko zaista ne znamo jezik, prijevod je od velike pomoći. No, što ako vam prijevod uopće nije potreban? Kada možete razumijeti sve kroz zvukove, ali i scene koje se odvijaju?

Animirani film prepun mašte

Djeca su ,najčešće, ona koja maštu koriste gotovo cijeli dan te se takav pristup potiče kako bi se razvijao um. Kroz silne izmišljene priče poput princeza i ninja ratnika, djeci mašta ne stvara problem. Često se ipak, dogodi situacija u kojoj odrasli kažu kako nisu maštovititi. Uz tu izjavu se veže citat: „probudi dijete u sebi“. Sve više redatelja animiranih filmova, ali i onih obiteljskih, koristi ovakav način kreiranja sadržaja. Naime, ono što vidite na ekranu, čujete kroz zvukove specifične za određene radnje ili likove. Upravo zbog toga „Hrabri mališan“ (2013), predstavlja mikrosvijet insekata. Pretpostavljam, već sada imate predodžbu o zvukovima. Dakle, priča započinje kada mravi pronalaze ostatke hrane ostavljene nakon piknika. Problem nastane dolaskom crvenih mrava koji također žele plijen za sebe. U priču ulazi i bubamara koja dobrim mravima pomogne ne bi li spasili mravinjak. Ovaj animirani film, 2018. godine je dobio svoj nastavak priče, a sve je nastalo na francusko-belgijskom serijalu „.Minuscule“. Naime, poanta filma je u pobjedi dobra nad zlom, ali i uči nas o životu kukaca i insekata.

Gotovo jelo mijenjamo onim svježim

U današnjem svijetu je gotovo sve napravljeno kako mi sami ne bismo morali dodatno raditi na tome. Sjetite se samo brze ili smrznute hrane s etiketama ”gotovo jelo”. Ista takva situacija događa se i u svijetu filma. Dakle, filmovi su to ”gotovo jelo” koje nam se servira kako ne bismo morali dodatno razmišljati o onome što gledamo. Zbog toga imamo opis prije početka filma ne bi li lakše shvatili nastavak priče. Često se žalimo kako tehnologija zatupljuje ljude, ali isto tako ne želimo gledati film bez prijevoda jer nam se jednostavno ne da razmišljati – iako razumijemo jezik. Novi svijet filma sve češće proizvodi animirane sadržaje koji hrane mozak – uče nas mašti te od nas traže da zaista uronimo u svijet koji nam određeni film ponudi. Budućnost filma, vjerujem, pružit će nam svježinu – noviji i zdraviji pristup u kojemu nećemo samo sjediti ispred ekrana već ćemo i ”koristiti mozak”. Nemojte to shvatiti kao ono ”isključivo dječje” jer je ponekad korisno probuditi maštu u sebi, a to nas potiče na pronalaženje odgovora na pitanja koja ”zvukovni” filmovi pružaju.